Drevna naselja: Nijemi svjedoci minulih kultura

Što mislite, što bi netko mislio o vašem domu da ga, prekrivena talozima koje je nanizalo vrijeme, iskopa za otprilike deset tisuća godina? Svako toliko, arheolozi nabasaju na ostatke drevnih naselja, a otkopani artefaki na zoran način svjedoče kako je život u njima morao izgledati dok su njihovi stanovnici još bili živi. Za vas smo odabrali nekoliko ovakvih uzbudljivih otkrića, ostvarenih u zadnje dvije godine!

Mahune stare devet tisuća godina

Godine 2019., arheolozi su pronašli 9.000 godina staro neolitičko naselje pet kilometara od Jeruzalema. Riječ je o najvećem dosad otkrivenom naselju iz mlađega kamenog doba u Izraelu: prema procjeni stručnjaka, ondje je živjelo između dvije i tri tisuće stanovnika. Ostaci drevnog naselja otkriveni su samo nekoliko desetaka centimetara ispod površine zemlje, blizu grada Motze. Smatraju se prekretnicom u istraživanju prapovijesnih naselja. Naime, dosad se vjerovalo kako područje Judeje tada nije bilo naseljeno te da su takva nalazišta postojala samo s druge strane rijeke Jordan. Stanovništvo prapovijesne Motze, otkriveno je, bavilo se lovom i stočarstvom, napose uzgojem ovaca. Uz prapovijesno oruđe, ondje su pronađene tisuće vrhova strijela, sjekire, noževi, nakit, figure i male kamene narukvice koje su vjerojatno nosila deca, ali i veliko skladište mahunarki čije je sjeme očuvano bez obzira na starost nalazišta. Otkriveni su i grobovi dvojice muškaraca: stručnjaci pretpostavljaju da je riječ o ratnicima, budući da su pokopani s bodežima i kopljima. Ispred grobova otkopane su kosti magarca: rodbina pokojnika po svoj je prilici smatrala kako će im te životinje dobro doći na onome svijetu.

Najstarije sjevernoameričko naselje


Na Triquetu, nevelikom otoku uz obalu kanadske pokrajine Britanske Kolumbije, arheolozi su otkrili ostatke drevnog sela. Procjenjuje se kako je staro više od 14.000 godina, što ga čini najstarijim naseljem otkrivenim u Sjevernoj Americi, a znanstvenici pretpostavljaju da je starije i od egipatskih piramida, i to – triput! Arheolozi sada rade na uspostavljanju veza između naselja i drugih artefakata pronađenih u tom području. Većina iskopanih predmeta su alati, korišteni u razne svrhe, od stvaranja vatre do lova, a karbonska analiza smješta ih u ledeno doba. Antropolozi su ostatke povezali s narodom Heiltsuk, domorodačkim plemenom koje je nekoć nastanjivalo obalno područje Britanske Kolumbije. To je, čini se, bilo mjesto koje se tijekom čitava ledenog doba nije zaledilo, pa se pleme ondje okupilo kako bi preživjelo. Ovo otkriće mijenja našu spoznaju o tome kako i kada su prvi ljudi stupili na američko tlo, što ga čini iznimno važnim.

Aboridžini i gigantski klokani

Arheolozi su na jugu Australije otkrili špiljsko naselje staro 49.000 godina, što ih je navelo na zaključak da su ljudi na ovaj kontinent stigli puno ranije nego se dosad pretpostavljalo. Do pronalaska fragmenata kostiju i oruđa u špilji u planinskom masivu Flinders Ranges, stručnjaci su smatrali da su Aboridžini, najstarija civilizacija na svijetu koja je opstala, Australiju naselili prije 50.000 godina, napustivši Afriku i prešavši ocean. Giles Hamm, voditelj arheološkog tima koji je sudjelovao u iskopavanjima, smatra da otkriće ovog naselja na jugu sugerira kako su na sjever kontinenta stigli puno ranije. “Da su ovamo doista stigli prije 50.000 godina, ne bi tako brzo mogli stići do južnog dijela kontinenta”, objašnjava Hamm, dodajući kako se naseljavanje moralo dogoditi puno ranije, prije 55.000 do 60.000 godina. U špilji su pronađeni dokazi o ljudskoj interakciji s divovskim životinjama, poput Diprotodona optatuma, tobolčara visokog dva metra te teškog dvije i pol tone. Otkriće kostiju mladih životinja u špilji upućuje na to da su ih ljudi lovili: te se životinje, naime, nisu bile u stanju penjati se po stijenama da bi dospjele do naselja, pa je ljudsko djelovanje, odnosno lov, bio jedini način da onamo stignu.

Tajna drvenih stupova

Sredinom devetnaestog stoljeća, švicarski znanstvenici došli su do uzbudljivog otkrića. Zahvaljujući povlačenju razine vode u jezerima smještenim sjeverno od Züricha, pronašli su tamni talog koji je sadržavao artefakte stare četiri tisućljeća, dok su iz njega stršali drveni stupovi. Zaključili su da je riječ o stupovima prapovijesnih sojenica, čiji su stanovnici iz nepoznatpg razloga napustitli naselje nađeno na dnu jezera. Proučavajući ostatke, pretpostavili su da su kuće bile podignute na platformama te spojene s obalom debelim daskama. Romantična predodžba o nastambama ponad jezera s oduševljenjem je prihvaćena. Narednih desetljeća, slični ostaci pronađeni su na mnogim jezerima oko Alpi u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Francuskoj i Italiji, zajedno s lončarijom zaobljenog dna, oruđem od kamena i rukotvorinama od drva i rogova, karakterističnim za rane europske zemljoradničke zajednice. Istražujući neolitička naselja na jezerima, arheolozi su nedavno otkrili kako zapravo nisu podizana na jezerima već na obali, sa stupovima koji su sprečavali potonuće u muljevito tlo.

Piše: Lucija Kapural

Komentari