Dinosauri nisu napadali u organiziranim čoporima, kao što su paleontolozi desetljećima vjerovali!

Prije otprilike tri desetljeća, većina peleontologa prihvatila je ideju da su veliki mesožderni dinosauri lovili u velikim, organiziranim čoporima, a ta je predodžba s vremenom široko prihvaćena i u popularnoj kulturi – prisjetite se samo lukavih hordi golemih prapovijesnih gmazova u filmu “Jurski park”! Premda uzbudljiva, pokazuju nedavna istraživanja, ta predodžba “ne pije vodu”. Analizirajući fodilizirano zubalo vrste Deinonychus antirrhopus, dromeosaura koji je na području današnje Sjeverne Amerike živio prije 115 milijuna godina, u razdoblju krede, znanstvenici su shvatili da grabežljivi dinosauri uopće nisu bili kompleksni grupni lovci. “Tezu da su ove životinje bile organizirani napadači prvi je iznio kolega sa Sveučilišta Yale John Ostrom, no problem s tom teorijom je u tome što za nju nema ama baš nikakvih dokaza”, ispričao je voditelj istraživanja Joseph Fredrikson, paleontolog s Državnog sveučilišta Oklahome. Naprotiv, dodaje stručnjak, spoznaje o ponašanju potomaka dinosaura je pobijaju. “Živući dinosauri, ptice, i srodnici ovih izumrlih gmazova, krokodili, ne love u grupama, a uz to vrlo rijetko napadaju plijen veći od sebe. Nadalje, prizor lova ne može biti fosiliziran, pa su sve spekulacije o tome kako je izgledao prije toliko milijuna godina samo to, spekulacije. Ideja da su dinosauri-predatori napadali u čoporima, kao što to čine današnji vukovi, jednostavno nema uporišta”. Fredrikson i kolege su, u nedavno objavljenoj studiji, iznijeli drugačiji model – prikupili su niz dokaza da su dinosauri lovili na način na koji to rade današnji komodo zmajevi i krokodili. “Moglo se dogoditi da više njih nasrne na isti plijen, no kooperacija među napadačima je bila ograničena, ako je uopće postojala. Svatko se borio za sebe, a profitirali su oni brži i snažniji”. Do toga ga je uvida, kao što smo već napomenuli, dovelo pročavanje zuba Deinonychusa antirrhopusa. “Stabilni izotopi ugljika i kisika pokazuju nam kako se prehrana životinje mijenjala kako je ona rasla. Evidentno je da mesožderni dinosauri nisu osiguravali hranu za svoje mladunce – pretpostavljamo da su se ovi bili prisiljeni penjati po stablima kako bi dohvatili manji plijen, baš kao što to rade mladi komodo zmajevi. Kod životinja koje love u čoporima, ovakve razlike u zubima mladih i starih jedinki ne postoje, jer roditelji dijele plijen sa svojim potomcima”.

Piše: Lucija Kapural

Komentari