Demonski Francuz: Postao je policajac kako bi istraživao ubojstva koja je sam počinio!

Što je to disocijativni poremećaj identiteta i kada je ova dijagnoza prvi put korištena u obrani na sudu? Koji se poremećeni ubojica pridružio policiji te istraživao vlastite zločine? Kako se plasirati na Svjetsko nogometno prvenstvo bez ijedne odigrane utakmice u kvalifikacijama? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Na površini, Marcel André Henri Félix Petiot (1897. – 1946.) bio je ugledan liječnik, obiteljski čovjek i prijatelj životinja (na slici!). Ispod površine se, međutim, krilo čudovište – u slobodno vrijeme, bio je serijski ubojica, a računa se da je najmanje šezdesetero ljudi otpremio na onaj svijet. Njegova krvava rabota otkrivena je kad se jedan od susjeda požalio na smrad koji je dopirao iz kuće dobrog doktora – kad su ušli u nju, policajci su pronašli brojna trupla u različitim stadijima dekompozicije. Petiot je uspio pobjeći, a nakon što je promijenio ime te pustio bradu i brkove, započeo je novu karijeru. Zaposlio se, naime, kao policajac, a s posebnim žarom je istraživao – vlastite zločine! Na njegovu žalost, netko od susjeda ga je ipak prepoznao. Proglašen je krivim za 27 ubojstava, koliko su mu uspjeli dokazati, nakon čega je giljotiniran.

2. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, suđenje Williamu Stanleyu Milliganu (1955. – 2014.) podijelilo je američku javnost. Mladić se na optuženičkoj klupi našao zbog vrlo ozbiljnih zločina – oružane pljačke i tri silovanja – no u zatvoru nije proveo niti dana. Njegovi odvjetnici su, naime, na sudu uspjeli dokazati da je, uslijed zlostavljanja koje je pretrpio u djetinjstvu, razvio ono što stručnjaci nazivaju disocijativnim poremećajem identiteta a puk podvojenom ličnošću. Ako je vjerovati braniteljima, u njemu su “živjele” čak 24 različite osobe, a za svaku od njih imao je drugačiji glas i mimiku. “Stvarni Milligan” navodno nije znao da je jedna od tih ličnosti počinila zločine koji su mu se stavljali na teret. Umjesto u zatvoru, dugi niz godina proveo je u psihijatrijskoj ustanovi zatvorenog tipa.

3. Na Svjetsko nogometno prvenstvo 1938. godine Kuba se plasirala – bez ijedne odigrane utakmice u kvalifikacijama! Naime, nijedna reprezentacija iz Južne i Sjeverne Amerike nije htjela doći u Francusku, pa je FIFA nagradila jedinu koja je na to pristala.


4. Sunčeve pjege prvi je, davne 1611. godine, opazio jedan jezuit. Otac Christoph Scheiner (1573. – 1650.), o kome je riječ, bio je prisiljen držati jezik za zubima. Njegovo otkriće je, naime, potkopavalo crkveno vjerovanje da Sunce simbolizira nebesko savršenstvo.

5. Čuveni talijanski slikar, kipar, arhitekt i pjesnik Michelangelo Buonarroti (1475. – 1564.) bio je sin osiromašena firentinskog plemića, a umjetnošću se počeo baviti prije trinaestog rođendana. Tijekom njegova dugačkog života, izmijenila su se trinaestorica papa, od kojih su čak trojica bili njegovi mecene!

6. Pandemija kuge u četrnaestom stoljeću počela je u srednjoj Aziji, a nakon što je 1347. brodom prenesena iz Carigrada u Siciliju, po Europi je harala iduća četiri stoljeća. Na svome vrhuncu, usmrtila je četvrtinu stanovnika “starog kontinenta”.

7. Sjevernokorejski državnik i maršal Kim Il Sung (1912. – 1994.) članom Komunističke partije postao je s nepunih devetnaest godina. Od 1946. bio je predsjednik CK Radničke partije Koreje, a od 1948. i predsjednik sjevernokorejske vlade. Uspostavio je totalitarni režim s kultom ličnosti (“Veliki vođa”). Godine 1980. sina Kim Jong Ila proglasio je službenim nasljednikom (“Dragi vođa”).

Piše: Lucija Kapural

Komentari