Dana 6. lipnja 1944. godine započela je najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti. Saveznička invazija na obalu Normandije, poznata pod kodnim imenom “Operacija Overlord”, pripremala se godinama, uvježbavala mjesecima, a uključivala je preko tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj. Iskrcavanje je započelo noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim zračnim napadima i pomorskim bombardiranjem, nakon kojeg je uslijedio amfibijski desant na “Dan D”. Bitka za Normandiju potrajala je još dva mjeseca, koliko je savezničkim snagama trebalo da uspostave čvrst mostobran na europskom kopnu te probiju njemačku liniju fronta u Francuskoj. Okončana je oslobađanjem Pariza i uništenjem neprijateljskih snaga kod Falaisea. Unatoč stravičnim gubicima, Saveznici pod zapovjedništvom generala Dwighta D. Eisenhowera izvojevali su pobjedu u sukobu koji je označio početak kraja Drugoga svjetskog rata. Za vas smo odabrali niz zanimljivosti o tome važnom danu!
Kobna rođendanska zabava
Datum Dana D nije slučajno odabran. Toga 6. lipnja bio je pun mjesec, koji je zrakoplovima omogućavao noćnu navigaciju. Uz to je bila jaka plima, koja je brodovima osiguravala prelazak preko eventualnih njemačkih prepreka postavljenih u moru. Zbog loših vremenskih prilika, Nijemci nisu vjerovali da je izgledna invazija. Feldmaršal Erwin Rommel, glavni zapovjednik njemačke obrane poznat pod nadimkom “Pustinjska lisica”, čak je uzeo dopust od nekoliko dana i otišao u Njemačku da proslavi rođendan supruge. U trenutku kad je počela invazija, nije bio prisutan u stožeru, pa je njemačka obrana bila na neki način obezglavljena. Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim zračnim napadima i pomorskim bombardiranjem, nakon kojeg je uslijedio amfibijski desant na Dan D. Saveznici su se iskrcali na pet plaža, koje su nosile kodna imena Omaha, Utah, Juno, Sword i Gold.
Churchillov krokodil
Dan D rezultirao je razvojem vojne tehnologije. Saveznici su, naime, za potrebu invazije izumili brojna oružja, a neka od njih bila su toliko neobična da su se doimala kao da su nastala u Grunfovoj radionici. Najpoznatiji je bio tzv. DD tenk, s gumenom “ogradom” koja mu je omogućavala da pluta, a najzabavniji “Churchillov krokodil”, tenk s bacačem plamena.
Agent zvan Garbo
Presudnu ulogu u pripremanju invazije odradile su obavještajne službe. Dvostruki agenti su do zadnjeg trenutka držali protivnika u uvjerenju da će se invazija odigrati nešto kasnije i nešto sjevernije, u mjestu Pas-de-Calais. Juan Pujol García, agent tajne službe MI5, dobio je prikladno ime Garbo: toliko je dobro glumio da su Nijemci progutali sve njegove laži. Neprijatelji nikad nisu otkrili da u njedrima nose dvostrukog špijuna, naprotiv – Hitler ga je odlikovao Željeznim križem!
Odustati ili nastaviti?
Najteže gubitke Saveznici su pretrpjeli na plaži Omaha. Nemirno more otežalo je proboj DD tenkova: od njih dvadeset devet, samo dva su se uspjela domoći obale, a ostali su se potopili. Zbog niske naoblake, bombardiranje njemačkih položaja bilo je neprecizno, a padobrance je zadržala SS divizija. Razmišljalo se o prekidu invazije na tu plažu ali su se rendžeri nadljudskim snagama uspjeli probiti kroz minska polja i zauzeti uporišta na stijeni, omogućivši iskrcavanje ostalih vojnika.
Tabakera kao grudobran
J. D. Salinger iskrcao se na Omahu sa šest poglavlja romana “Lovac u žitu” u ruksaku, a ondje je bio prisutan i ratni fotograf Robert Capa. Valja spomenuti i Jamesa Doohana, kojeg je od smrti spasila tabakera, zaustavivši metak namijenjen njegovom srcu. Riječ je o čovjeku koji će kasnije steći slavu ulogom Scottieja u “Zvjezdanim stazama”.
Dan D u holivudskoj viziji
O ovom događaju snimljeno je mnoštvo filmova, a najpoznatiji je “Spašavanje vojnika Ryana”, epski uradak Stevena Spielberga iz 1998. Premda je nominiran za jedanaest Oscara, od čega je osvojio pet, film donosi pregršt povijesnih neistina. Primjerice, u filmu koji su snimili Amerikanci kao da uopće nema Britanaca i Kanađana – a upravo oni su podnijeli glavni teret bitke te potukli elitne njemačke pješačke postrojbe i SS oklopnu diviziju. Nadalje, nema ni riječi o američkoj odgovornosti za pokolj savezničkih vojnika na Omaha Beachu. O čemu je riječ? O činjenici da su tašti američki generali odbili koristiti britanska oklopna invazijska vozila, specijalno dizajnirana za minska polja, kao i ugradnju jačih britanskih topova u američke tenkove “Shermane”. Ne spominje se ni činjenica da je američka topnička priprema na Omaha Beachu u potpunosti promašila ciljeve, pa su invazijske jedinice Nijemci dočekali u punoj bojnoj snazi. Ni storija o braći Ryan izvorno nema veze s Normandijom. Utemeljena je na istinitom događaju, ali riječ je o petorici braće Sullivan, koji su se 1942. godine našli na brodu koji je potonuo u akciji u južnom Pacifiku.
Poput Jamesa Bonda
Sudbonosnog dana, američki vojnik Joseph Beyrle odigrao je ulogu dostojnu Jamesa Bonda. U rat je otišao dobrovoljno a, završivši obuku za padobrance, dodijeljen je 506. padobransko-pješadijskoj regimenti u sklopu 101. zračno-desantne divizije, poznatijoj pod slikovitim nazivom “Screaming Eagles” (“Vrišteći orlovi”). Specijaliziravši se za radijsku komunikaciju i diverzije, stacioniran je u Ramsburyju u Engleskoj, kako bi se pripremio za planiranu savezničku invaziju sa zapada. Nakon devet mjeseci treninga, poslan je u okupiranu Francusku. Izvršio je niz uspješnih padobranskih skokova, s ciljem dostave radio-opreme pripadnicima Pokreta otpora. Suborci, koji su se divili njegovoj hrabrosti i vještini, prozvali su ga Jumpin’ Joe. Mladić je prezirao opasnost a uz to ga je, kako se činilo, pratila sreća. A onda je stigao taj sudbonosni 6. lipanj 1944. Bearle nije bio među onima koji su se na Dan D iskrcali na pijesak normandijskih plaža – ondje je stigao iz zraka, preživjevši pukom srećom. Američki vojni transportni zrakoplov “Douglas C-47” pogodila je protuzračna vatra, a on se s nepovoljne visine od 110 metara padobranom spustio kao jedini prežvijeli. Sletjevši u Saint-Côme-du-Montu, narednik Beyrle, lakše ranjen, sletio je iza neprijatelskih linija. Poput kakva akcijskog junaka, previo si je rame gazom te sam samcat obavio zadatak dodijeljen njegovoj skupini: digao je u zrak neprijateljsku elektranu. U narednih nekoliko dana, izvršio je još niz uspješnih sabotaža, da bi potom pao u ruke neprijatelja. Tijekom dugih sedam mjeseci zarobljeništva, bio je interniran o sedam logora, a pobjegao je u siječnju 1945. Doživio je dob od osamdeset jednu godinu.
Piše: Lucija Kapural
