Što je bio “krug pletilja”? Koje američko sveučilište navodno desetljećima opsjeda duh jedne od pokojnih profesorica? Zašto je aluminij svojedobno bio vredniji od zlata? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Popularnu “čičak traku”, vrstu zatvarača koja se nalazi na mnogim jaknama i kaputima, 1955. godine je izumio švicarski inženjer George de Mestral (1907. – 1990.). Zanimljivo, inspiraciju je dobio nakon što su se, za vrijeme kratke šetnje, čičci zakvačili za dugačku dlaku njegova psa!
2. U listopadu 1963. godine, Coleen Buterbaugh, tajnica zaposlena na Sveučilištu Nebraska Wesleyan (na slici!), otišla je u rijetko korišten ured na prvom katu, u potrazi za nekim papirima. Pred njenim širom otvorenim očima odjednom se stvorila prikaza: visoka crnokosa žena lebdjela je nekoliko centimetara iznad tla, da bi potom prošla kroz zatvorena vrata. Šokirana, djevojka je o susretu s duhom izvijestila svoga nadređenog, profesora Sama Dahla. Ovaj je odlučio istražiti stvar te je uspio iskopati fotografiju žene koja je odgovarala Coleeninu opisu. Radilo se o Clari Mills, profesorici koja je nekoć predavala na tom fakultetu, da bi – pod nerazjašnjenim okolnostima – umrla u svome uredu 1940. godine. Kad je profesor pokazao fotografiju tajnici, ova je počela vrištati: bila je to ista žena! Crnokosa prikaza nastavila se, s vremena na vrijeme, ukazivati u toj obrazovnoj instituciji, a spiritisti su bezuspješno pokušavali rasvijetliti misterij njene smrti.
3. Nunavut, savezni teritorij na arktičkome sjeveru Kanade, osnovan je 1999. godine odcjepljenjem od Sjeverozapadnih teritorija. Preko osamdeset posto njegovih žitelja su Eskimi, što ga čini jedinim kanadskim teritorijem s većinski domorodačkim stanovništvom. Zbog te činjenice, lokalnom osiguravajućem društvu glavna je djelatnost osiguravanje iglua, “za slučaj otapanja nastambe izazvanog prirodnim uzrocima”.
4. Do kraja devetnaestog stoljeća, čisti aluminij bilo je vrlo teško dobiti iz ruda, pa je vrijedio više od zlata. Legenda kaže da je Napoleon I. Bonaparte (1769. – 1821.) posjedovao dragocjeni aluminijski pribor za jelo, koji je koristio u posebnim prilikama, dok je inače jeo onim “običnim”, zlatnim. Sve se promijenilo 1886. godine, kad je francuski metalurg Paul Héroult, istodobno s Amerikancem Charlesom Martinom Hallom ali neovisno o njemu, smislio postupak proizvodnje aluminija elektrolizom glinice u rastaljenom kriolitu (Hall-Héroultov postupak).
5. Alla Nazimova (1879. – 1945), zvijezda brodvejskih predstava i nijemih filmova iz dvadesetih i tridesetih godina dvadestog stoljeća, rušila je mnoge tabue svoga vremena. Između ostalog, ekscentrična američka glumica ruskog podrijetla bila je deklarirana biseksualka. Za kolegice koje su bile manje hrabre osmislila je tajnu šifru: lezbijke zaposlene kazalištu između sebe su se nazivale “krugom pletilja”.
6. Thomas Babington Macaulay (1800. – 1859.), britanski povjesničar i političar iz stranke vigovaca, odlikovao se nevjerojatnom memorijom. Kao pedesettrogodišnjak, dokazao je bližnjima da je, od riječi do riječi, zapamtio članak koji je pročitao u dnevnim novinama prije više od četiri desetljeća!
7. Kad su ga pitali kako stvara remek-djela poput “Ivana Krstitelja”, “Adama”, “Građana Calaisa” i “Poljupca”, francuski kipar Auguste Rodin (1840. – 1917.) duhovito je odgovorio: “Jednostavno. Uzmem mramorni blok a onda, malo pomalo, čekićem skidam s njega ono što je suvišno”.
Piše: Lucija Kapural
