Koliko dugo se svijest zadržava u mozgu pogubljenog čovjeka i kako su znanstvenici to izračunali? Koji je kultni horor film inspiriran stvarnim događajem? Što je to “starčeva brada” i kakve veze ima sa srednjovjekovnim bitkama? Uživajte u uznemirujućim no zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. U “Stravi u Ulici brijestova”, hororu Wesa Cravena iz 1984. godine, upoznali smo lik Freddyja Kruegera, monstruma unakaženog lica koji žrtve ubija onda kad su najranjivije – u njihovim snovima. Vjerovali ili ne, Craven je inspiraciju za film dobio od istinite priče, objavljene u “LA Timesu”. Radilo se o potresnom članku o dječaku koji je patio od stravičnih noćnih mora, da bi tijekom jedne od njih i umro, od srčanog udara. Toga, zadnjeg dana života, netom prije odlaska u krevet, rekao je roditeljima kako se boji da će ga čudovište koje ga već dugo proganja u snovima ovaj put uhvatiti.
2. “Pirati s Kariba”, jedna od najpopularnijih avanturističkih vožnja u Disneylandu, šezdesetih godina prošlog stoljeća itekako je ulijevala strah u kosti dječici koja bi se ukrcala na neki od vlakića. Kosturi, umjetnički aranžirani posvuda oko tračnica, bili su vrlo uvjerljivi – možda iz razloga što su bili pravi! Uprava parka ih je kupila od nekoliko medicinskih fakulteta, razočarana nedovoljnim brojem vriskova koje su generirali gumeni, nimalo realistični kosturi.
3. U srednjem vijeku, tijela vojnika palih u bitkama nisu se pokapala, već su ostavljana da trunu na mjestu pogibije. Kako su se raspadala, na lubanjama se nerijetko hvatala usnea, lišaj blijedosive boje. Poznata i pod pučkim nazivom “starčeva brada”, ova biljka bila je svojevrstan sveti gral onodobnih medicinskih “stručnjaka”: vjerovali su da liječi niz teških boljetica, dakako, pod uvjetom da je izrasla na truplu. Najučinkovitijom se smatrala “starčeva brada” s ostataka obješenog čovjeka – pripisivala joj se moć da i one na smrtnoj postelji digne na noge.
4. Tijekom Francuske revolucije, mnogobrojne glave otkotrljale su se podno giljotine. Znanstvenici, znatiželjna čeljad kakva već jesu, htjeli su doznati koliko se dugo svijest zadržava u mozgu dekapitiranih. Ugledni dr. Beaurieux zamolio je mladog osuđenika, Henrija Languillea, da trepće koliko god može nakon što mu mu stroj smrti odvoji glavu od ostatka tijela. Ovaj je, u zamjenu za bolje obroke do odlaska na stratište, to i učinio. Glava je, pokazuju zapisi, treptala točno trideset sekunda.
5. Pogled na zmije većinu ljudi ispunjava jezom. No, čak i najveće zmijurine današnjice, poput pitona i anakondi, doimaju se poput crvića u usporedbi s monstrumom koji je gmizao našim planetom u prapovijesti. Na sjeveru Kolumbije, znanstvenici su otkrili okaminu zmije dugačku koliko i Tyrannosaurus rex. Drevni gmaz u tamošnjim je kišnim šumama živio prije šezdeset milijuna godina, a zbog dimenzija sličnih onima prosječnog autobusa – bio je dugačak četrnaest metara, širok tri metra te težak preko tisuću kilograma – te činjenice da je pripadao porodici boa, paleontolozi su mu nadjenuli ime Titanoboa.
6. Ako je vjerovati povjesničaru Diogenu Laertiju, filozof Heraklit (540. prije Krista – oko 480. prije Krista) skončao je na uistinu stravičan a ujedno i bizaran način. Čovjek koji je naš svijet opisivao kao “vječno živu vatru koja se s mjerom pali i s mjerom gasi” je, želeći izliječiti vodenu bolest po tada popularnom receptu, namazao čitavo tijelo kravljom balegom. Njen miris privukao je čopor pasa lutalica, koji su rastrgali mudraca.
7. Gordon Smiley, mladi i perspektivni vozač iz Texasa, poginuo je 1982. tijekom kvalifikacijske utrke za “Indianapolis 500”, kad se njegovo vozilo brzinom od 290 kilometara na sat zabilo u zid. Liječnik, koji je pritrčao unesrećenom, bio je zgrožen onim što je vidio: mladićevog tjemena više nije bilo, a njegov mozak bio je rasut posvuda po stazi.
Piše: Lucija Kapural
