Charles Manson o Tedu Bundyju: “Za njega imam samo jednu riječ: jadno!”

Što je Charles Manson rekao o “kolegi” monstrumu Tedu Bundyju? Kakva se tragedija prije dvadesetak godina odigrala na uglednom sveučilištu u Belfastu? Koji je romanopisac prezirao svoje najpoznatije djelo? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Godine 1989., jedan od najzloglasnijih serijskih ubojica svih vremena, Ted Bundy (1946. – 1989.), pogubljen je na električnoj stolici. Nekoliko dana kasnije, jedan drugi monstrum, Charles Manson (1934. – 2017.), dao je intervju iz svoje zatvorske ćelije. Kad su vođu kvazi-hipijevske “Obitelji”, čiji su pripadnici po njegovom naređenju 1969. počinili niz okrutnih ubojstava, pitali što misli o Bundyju, ovaj se drvljem i kamenjem osuo na pokojnog “kolegu”. “On je obično malo govance, mamin sin koji je činio to što je činio kako bi dokazao svoju muškost. Za njega imam samo jednu riječ: jadno! Nikad se ne bih družio s takvom osobom”.

2. Sveučilište Queens’ u Belfastu 1999. je bilo poprište nezapamćene tragedije. Jedan student, ne uspijevajući izići na kraj sa stresom zbog završnih ispita, izvršio je suicid pred tri stotine kolega. Učinio je to na stravičan način: u svaku od nosnica stavio je po jednu našiljenu olovku, zamahnuo glavom te iz sve snage tupim krajem olovki udario u stol, tako da mu se oštri dio zabio ravno u mozak!

3. John Carpenter, jedan od ponajboljih redatelja horor filmova, ideju za kultnu “Maglu (1980.) dobio je slučajno, za vrijeme turističkog posjeta Engleskoj. Dok je obilazio Stonehenge, čuvenu lokaciju prekrio je oblak magle, što je Carpenteru dalo inspiraciju za horor o stvorenjima koja iz nje vrebaju!


4. Sumerska kraljica Puabi, vladarica grada Ura koja je umrla u 26. ili 25. stoljeću prije Krista, pokopana je s brojnim dragocjenostima, ali i sa pedeset dvoje sluga. Analize su pokazale da su njeni pratioci umrli od otrova, ali se ne zna jesu li to učinili svojevoljno ili pod prisilom. Mi bismo se kladili na potonju opciju!

5. Zacijelo ste za lektiru čitali Tolstojev “Rat i mir”, roman koji kirurškom preciznošću secira kompleksne društvene odnose i ljudske duše. Tolstoj je, međutim, prezirao svoje djelo, možda zbog vremena koje mu je “pojelo” ispisivanje stotina stranica. Godine 1871., u pismu prijatelju, požalio se: “Sretan sam što nikada više neću stvoriti verbalno smeće poput ovoga”.

6. Joseph Conrad (1857. – 1924.), pionir moderne narativne tehnike i jedan od najvećih pisaca dvadesetog stoljeća, bio je pasionirani kockar, ne osobito sretne ruke. Kao mladić, zbog kockarskih dugova odlučio je izvršiti suicid. Pucao si je prsa ali je metak nekim čudom promašio srce pa je poživio još četrdeset šest godina.

Piše: Lucija Kapural

Komentari