Buljili u nju pa se sudarili: Švedska mljekarica završila je u zatvoru zbog svoje – ljepote!

Koja je legendarna atletičarka prohodala tek u dvanaestoj godini? O stradanju kojega genijalnog znanstvenika se pričalo kao o “najskupljoj smrti” Prvoga svjetskog rata? Koju su Šveđanku u devetnaestom smatrali najljepšom ženom na svijetu? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Henry Moseley (1887. – 1915.), engleski fizičar koji je eksperimentalno dokazao jednostavnu vezu između emisijskoga rendgenskog spektra elementa i njegova atomskog broja, u Prvi svjetski rat otišao je kao dobrovoljac. Obitelj i prijatelji pokušali su ga odgovoriti od tog nauma, no Moseley je smatrao da je to njegova dužnost. Briljantni znanstvenik poginuo je u bitki kod Galipolja, pokošen turskim metkom. Zbog njegove smrti, znanstevnicima je nedugo potom zabranjeno da se prijavljuju u vojsku. “S obzirom na ono što je ovaj čovjek još mnogao postići, ovo je jedna od ‘najskupljih’ smrti u čitavom ratu”, komentirao je američki pisac Isaac Asimov.

2. Ulysses S. Grant (1822. – 1885.) jednom je prilikom zaustavljen zbog prebrzog upravljanja kočijom. Kad je redarstvenik shvatio da je prekršitelj američki predsjednik glavom i gradom, počeo mu se ispričavati. Grant ga je prekinuo riječima: “Napravio sam grešku i moram biti kažnjen”. Globa je iznosila pet dolara, što bi, u današnjoj protuvrijednosti, iznosilo oko devedeset dolara.

3. Legendarna američka atletičaka Wilma Rudolph (1940. – 1994.), osvajačica četiri olimpijske medalje i prva žena koja je 200 metara pretrčala za manje od 23 sekunde, odrasla je u siromašnoj obitelji s dvadeset dvoje djece, a kao djevojčica nije mogla ni sanjati da će jednog dana postati sportska zvijezda. Malena Wilma je, naime, preboljela dječju paralizu, zbog čega je prohodala tek u dvanaestoj godini te dugo nosila protezu na nozi.


4. Pilt Carin Ersdotter (1814. – 1885.), mljekarica iz švedske pokrajine Dalarne, zapamćena je samo zbog jednog razkloga: svoje izvanserijske ljepote (na slici!). Kao tinejdžerica, s roditeljima se preselila u Stockholm gdje je, nudeći mlijeko po gradskim ulicama, privlačila toliku pažnju prolaznika da su se okupljali oko nje i divili se njenim dražima. Jednom je čak uhićena kao krivac za prometnu nesreću, zato što je, prema policijskom izviješću, “blokirala ulicu svojom ljepotom”. Postala je toliko poznata da su joj aristokrati plaćali za pojavljivanje u njihovim salonima, gdje je imala ulogu svojevrsnog ukrasa za stolom.

5. Posljednje djelo čuvenog prirodoslovca Charlesa Darwina (1809. – 1882.), osnivača prve znanstvene teorije o evoluciji živih bića, posvećeno je – kišnim glistama!

6. Kelti su zečeve smatrali svetim životinjama, vjerujući kako tijela ovih nevelikih sisavaca nastanjuju podzemni duhovi. Pretpostavlja se da upravo otuda potječe rašireno praznovjerje da zečja šapa donosi sreću.

7. Prema legendi, Sparti je ustav dao Likurg. Valja, međutim, znati da su podaci o životu i djelu ovog zakonodavca nepouzdani su i protuslovni, a sumnja se i u samo njegovo postojanje. Prema Herodotu, upravo njemu se pripisuje podjela stanovništva na tri klase: punopravni građani, spartijati, bili su vojnici, lovci i zemljoposjednici, perijeci su bili obrtnici i trgovci, a heloti državni robovi, koji su vladajućemu sloju obrađivali zemlju.

Piše: Lucija Kapural

Komentari