Budućnost koja je već počela: Hyperloop (od Zagreba do Londona za sat vremena)

Jeste li čuli za vizionara i futurista Jacquesa Fresca, koji je zahvaljujući svojem širokom obrazovanju i kreativnom razmišljanju dao, kako se čini, prilično točnu viziju budućnosti? Budućem svijetu je posvetio jednu od svojih mnogobrojnih knjiga, a koja nosi naziv Designing the Future. Naravno, knjiga nije prevedena na hrvatski, ali se može nabaviti online i to u besplatnoj engleskoj verziji. U njoj Fresco iznosi mišljenje da su mnoge stvari u našim životima izvan kontrole jer je svako društvo prožeto ogranićenjima. Knjiga “Projektiranje budućnosti” bavi se, između ostalog, sustavom prijevoza. Fresco smatra da je dobar onaj prometni projekt, koji smanjuje ili anulira mogućnost stradavanja.

Od Zagreba do Londona za sat vremena

Hyperloop je sustav prijevoza koji bi trebao omogućiti da se duge relacije pređu velikim brzinama. Taj bi sustav služio za prijevoz putnika i tereta. On bi ne samo skratio brzinu putovanja i uštedio vrijeme već bi i cijena takvih putovanja bila znatno manja uspoređujući ih primjerice s cijenama zračnog prometa. Ovaj je projekt sastavljen od tunela, kapsula i terminala. Sustav se može graditi iznad ili ispod zemlje. U njegovim dugačkim tunelima bi trebale lebdjeti digitalno navođene kapsule. One bi, zahvaljujući kompresoru koji uvlači zrak i raspršuje ga na dnu, “plutale” na zračnom jastuku. Konkretni sustav je promovirao Elon Musk još u ljeto 2013. godine. Kažu da bi putovanje ovim sustavom prijevoza od Zagreba do Londona trajalo sat vremena.

Financijske poteškoće i mogući kvarovi

Taj sustav ima svojih velikih poteškoća, a prva i najosnovnija je njegova visoka cijena izgradnje, koja bi koštala silne milijarde dolara. Na njemu intenzivno radi više tvrtki i timova. Ovaj bi novi sustav transporta trebao spriječiti kvarove i nesreće u budućnosti te se uskladiti s Frescovom definicijom dobrog projekta. Kritičari Hyperloopa se usredotočuju na nezgode koje se i dalje mogu dogoditi. Činjenica je da se Hyperloop bazira na vožnji u uskoj kapsuli unutar zatvorenog čeličnog tunela, što kod nekih ljudi može izazvati jak osjećaj klaustrofobije, a uz to kapsula uslijed velikih brzina može biti izložena trzanjima i vibracijama. Svako manje odstupanje od ravne putanje primjerice u slučaju potresa, može dovesti do velikih nesreća i potrebe za hitnom evakuacijom pa su to problemi o kojima treba unaprijed razmišljati. Ukoliko se ovdje dogode nepredviđene okolnosti posljedice bi mogle biti katastrofalne. Problematično je i samo napajanje električnom energijom. Musk je predvidio postavljanje solarnih panela, ali je upitno hoće li oni biti dovoljni. U Japanu se koriste brzi vlakovi koji postižu brzine od preko 600 km/h, ali se oni prvenstveno oslanjaju na aerodinamičan dizajn. Skeptici postavljaju razumna pitanja koja pred znanstvenike otvaraju izazove u rješavanju problema prije puštanja novog sustava u komercijalnu upotrebu. Procjena troška za Hyperloop kartu od Los Angelesa do San Francisca iznosi za sada 20 dolara, što pokazuje da će ukoliko sustav saživi doći do pojeftinjenja prijevoza, a to će imati svoje pozitivno djelovanje na gospodarstvo.


Richard Branson i Virgin Hyperloop

Taj će sustav biti organiziran u nizu kapsula koje će biti međusobno udaljene 8 km iz sigurnosnih razloga. Tvrtka Virgin Hyperloop osnovana je još 2014. pod imenom Hyperloop Technologies, a koja je nakon ulaska u upravu Richarda Bransona promijenila ime. Branson je poslovni čovjek, avanturist i inovator, a zahvaljujući čijem je ogromnom kapitalu i elanu dobrim dijelom ova tvrtka izvela i pokus Hyperloopa s ljudskom posadom već 2019. godine. Testna staza bila je duga samo 500 m, zbog čega je realizirana brzina od svega 170 km/h. Prototipovi se rade se i na području Ujedinjenih Arapskih Emirata, a povezivali bi Dubai s Abu Dhabijem. Spomenuta Bransonova tvrtka planira realizirati tri ovakva projekta na području Arabije. Uopće cilj  je ovog sustava uspostaviti komunikaciju između velikih gradova na velikim udaljenostima. Prema novim procjenama ovaj će sustav moći prevesti vjerojatno više od 10 000 putnika na sat u oba smjera. Putnici će morati biti vezani, a na naslonima će imati interaktivne ekrane za zabavu. Cilj je da do 2030. ovaj prijevoz postane komercijalan. U međuvremenu je tvrtka Elona Muska The Boring Co. dobila odobrenje za početak kopanja Hyperloop tunela ispod Washingtona. U ovom trenutku na razvoju ovog sustava radi više tvrtki u različitim dijelovima svijeta.

Od braće Wright do Hyperloopa

Kao što mnogi nisu vjerovali da će letjeti prije prvog leta braće Wright, tako su i danas mnogi skeptični prema ovom novom sustavu, koji će rezultirati ogromnim gospodarsko-društvenim promjenama. Današnje generacije djece živjet će u znatno različitijem svijetu od onoga u kojem su se rodila. Budućnost poput umjetne inteligencije, novog sustava prijevoza je već stigla i iz temelja će promijeniti naše živote.

Piše: Sonja Kirchhofffer

Komentari