Budućnost koja je već započela: Hyperloop

Vjerujemo da ste čuli za vizionara i futurista Jacquesa Fresca, koji je zahvaljujući svojem širokom obrazovanju i kreativnom razmišljanju  uspio sagledati svijet budućnosti na jedan drugačiji način, i njemu posvetiti jednu od svojih mnogobrojnih knjiga, a koja bi u hrvatskom prijevodu nosila naziv “Projektiranje budućnosti” (Designing the Future). U njoj Fresco iznosi mišljenje da su mnoge stvari u našim životima najčešće izvan naše kontrole i da smo mi kao društvo ograničeni vremenom, gospodarsko-tehnološkim razvojem što je opet neraskidivo povezano s razvojem svijesti. Upravo se Fresco u svojoj knjizi, između ostalog, bavi sustavom prijevoza. On smatra da je dobar onaj projekt, koji primjerice po pitanju prijevoza smanjuje ili anulira mogućnost stradavanja. U ovom tekstu ćemo se baviti razvojem novog sustava prijevoza, a koji najavljuje velike promjene u odnosu na svijet u kojem danas živimo. U pitanju je sustav poznat kao Hyperloop,  a ako Vas zanima kako bi taj svijet mogao izgledati, zavirite u članak koji smo danas za vas pripremili.

Od Zagreba do Londona za sat vremena

Hyperloop je novi sustav prijevoza koji bi trebao omogućiti putovanje velikim brzinama na udaljene relacije, pri čemu bi se tako prevozili ne samo putnici već i tereti. On bi ne samo skratio brzinu putovanja i uštedio vrijeme već bi i njegova cijena bila znatno manja uspoređujući cijene zračnog prometa. U pitanju je projekt koji se obično opisuje kao sustav sačinjen od metalnih cijevi (tunela) sa smanjenim tlakom zraka, a koji omogućava putovanja velikim brzinama. Sustav se može graditi iznad ili ispod zemlje. U tim tunelima bi trebale lebdjeti digitalno navođene kapsule koje bi zahvaljujući kompresoru koji uvlači zrak i raspršuje ga na dno kapsule “plutale” na zračnom jastuku, odvojivši se od tunela i tako se sasvim slobodno njime kretale. Ovaj je sustav promovirao Elon Musk u ljeto 2013. godine. Predviđa se da bi putovanje ovakvim novim sustavom prijevoza od Zagreba do Londona trajalo sat vremena.

Financijske poteškoće i mogući kvarovi


Taj sustav ima svojih veliki poteškoća, a prva i najosnovnija je njegova visoka cijena izgradnje, koja bi u najoptimističnijoj varijanti iznosila oko šest milijardi dolara. Na njemu intenzivno trenutno radi više tvrtki i timova, koji se kontinuirano bave poboljšavanjem tehnologije i iznalaženjem novih rješenja. Ta bi nova rješenja trebala spriječiti kvarove i nesreće u budućnosti te na taj način se uskladiti sa Frescovom definicijom dobrog projekta, a to je ona sustav koji ne dovodi do nesreća ili ih barem smanjuje na najmanju moguću mjeru, u skladu s napretkom tehnologije. Kritičari Hyperloopa se usredotočuju na nezgode koje se mogu dogoditi tijekom vožnje ovim novim sustavom prijevoza. Jedan od negativnih faktora je činjenica da je riječ o vožnji u uskoj kapsuli unutar zatvorenog čeličnog tunela, što može izazvati jak osjećaj klaustrofobije, što je najmanji problem, no kapsula uslijed velikih brzina može biti izložena trzanjima i vibracijama. Svako manje odstupanje od ravne putanje primjerice u slučaju potresa, može dovesti do velikih nesreća i potrebe za hitnom evakuacijom pa takve slučajeve treba predvidjeti. Problematično je i napajanje električnom energijom. Musk je predvidio postavljanje solarnih panela, koji bi osigurali dovoljnu količinu energije za funkcioniranje ovog sustava, ali je pitanje da li bi solarni paneli bili dovoljni. U Japanu se koriste brzi vlakovi koji postižu brzinu od preko 600 km/h, za njih nisu potrebni posebno izgrađeni sustavi cijevi i koristi se iznimno aerodinamičan dizajn vlaka. Skeptici postavljaju razumna pitanja koja pred znanstvenike otvaraju nove izazove u rješavanju problema prije puštanja ovog sustava u komercijalni promet. Pri njegovoj izvedbi treba vodi računa i o nestanku električnog napajanja, terorizmu, potresima i sličnim iznenadnim situacijama. Procjena troška za Hyperloop kartu od Los Angelesa do San Francisca iznosi za sada 20 dolara, što pokazuje da će znatno pojeftiniti prijevoz što će vjerojatno uzročno-posljedično djelovati pozitivno na gospodarstvo. Japanski vlakovi su jeftinija i odlična rješenja, ali nisu tako efikasna poput ovoga.

Richard Branson i Virgin Hyperloop

Taj će sustav biti organiziran u nizu kapsula u koje će moći stati, kako se čini, prema dostupnim podacima do 28 osoba. Između kapsula će biti razmak od 8 km iz sigurnosnih razloga. Tvrtka Virgin Hyperloop osnovana je još 2014. pod imenom Hyperloop Technologies, a koja je nakon ulaska u svoju upravu Richarda Bransona promijenila ime. Branson je poslovni čovjek, avanturist i inovator, a zahvaljujući čijem je kapitalu i elanu dobrim dijelom ova tvrtka izvela i pokus s ljudskom posadom već 2019. godine. Testna staza bila je duga 500 m, zbog čega je postignuta brzina od samo oko 170 km/h. Za razliku od klasičnog željezničkog sustava ovaj će biti digitalno povezan, a ne fizički. Pojedini prototipovi se rade na području Ujedinjenih Arapskih Emirata, a povezivali bi Dubai s Abu Dhabijem. Primjerice putovanje koje traje obično 90 minuta bit će zahvaljujući ovoj inovativnoj tehnologiji pređeno za samo 12 minuta. Spomenuta tvrtka planira realizirati tri ovakva projekta na području Arabije. Uopće cilj  je ovog sustava uspostaviti komunikaciju između velikih gradova. Prema novim procjenama ovaj će sustav moći prevesti vjerojatno više o d 10 000 putnika na sat u oba smjera. Putnici će morati biti vezani, a na naslonima će imati interaktivne ekrane za zabavu. Cilj je da do 2030. ovaj prijevoz bez vozača saživi u komercijalnom smislu. U međuvremenu je tvrtka Elona Muska The Boring Co. dobila odobrenje za početak kopanja Hyperloop tunela ispod Washingtona. Trenutačno tvrtke rade na izgradnji većeg testnog poligona, dugog barem 10 km, za što su potrebna velika financijska srestva. Komercijalna faza bi trebala započeti od otprilike 2026. godine.

Od braće Wright do Hyperloopa

Kao što ljudi nisu vjerovali da će letjeti prije prvog leta braće Wright, tako su i danas skeptični prema ovom novom sustavu, koji će rezultirati ogromnim gospodarsko-društvenim promjenama, tako će uskoro ova vrsta prometa postati svakodnevica. Današnja generacija djece živjet će u znatno različitijem svijetu od onoga u kojem su se rodila. Budućnost je počela i sudeći prema ovim tehnološkim čudima donosi nam prva čudesa.

Piše: Sonja Kirchhofffer

Komentari