Budućnost koja je već počela: Tko je bio FM-2030?

FM-2030. Fotografija: Screenshot YouTube ( Who is FM-2030?).

Iako živimo u 2023. godini,  teško je pojmiti da se netko naziva FM-2030. No, taj netko je rođen još davne 1930. godine s regularnim imenom i prezimenom, no kasnije kada su uvjeti to dopustili, u 70-im godinama prošlog stoljeća, odlučio se za ovakvu radikalnu promjenu.

Sin iranskog diplomata

FM-2030 rođen je kao Fereidoun M. Esfandiary u Bruxellesu u Belgiji. Bio je sin iranskog diplomata koji je kao diplomatsko dijete neprestano bio u pokretu. S obzirom na svoj privilegirani položaj pohađao je odlične škole i govorio je čak četiri jezika (arapski, francuski, hebrejski i engleski). Sebe je kasnije opisivao kao osobu iz 21. stoljeća, koja se slučajno rodila u 20. stoljeću. Navodio je da je u sebi oduvijek nosio nostalgiju za budućnošću. Za razliku od većine koja želi živjeti u prošlosti  i često potpuno pogrešno smatra da su prošla vremena bila daleko bolja od onih u kojim živimo, on je bio zagovornik budućnosti.  Svojim novim imenom želio je pokazati kako malo drži do konvencija poput nacionalnosti, vjere i spola, stvari za koje je smatrao da nam više štete nego koriste. FM-2030 silno je želio doživjeti svoj 100 rođendan, ali je umro 2000. od raka gušterače u svojoj 70-oj godini.

Filozof i futurist

Bio je filozof i futurist i kao takav pristaša onoga što se naziva transhumanizam, odnosno pokreta koji smatra da ljudska rasa može evoluirati izvan zadanih datosti primjenom znanosti i tehnologije. Upravo zahvaljujući svojoj vjeri u moć genetike i drugih znanosti, smatrao je da će ljudi u kratkom vremenu postati inteligentniji, zdraviji i sposobniji. Čvrsto je vjerovao da naša krhkost i fizička ograničenja su dobrim dijelom odgovorne za nesreću prisutnu u svijetu u kojem živimo.  Imao je zanimljiva razmišljanja o braku kojeg je doživljavao kao propalu instituciju.  je da će svijet budućnosti biti fluidan, ali ne i promiskuitetan.


FM-2030 “na čekanju”

Nakon smrti mozak mu je zaleđen i smješten u krionsku komoru gdje čeka napredak znanosti kako bi nastavio sa životom gdje je stao.  Gledajući njegova razmišljanja, on nije bio čovjek ni 21. stoljeća već prije 22. Iako su se njegova futuristička razmišljanja počela  ostvarivati daleko su još od onoga što je smatrao mogućim i normalnim za 21. stoljeće.

Neodgovorena pitanja

Pristaše pokreta transhumanizma se zalažu za čovjekovu slobodu, no ukoliko se čovjek s vremenom pretvori u neku vrstu kiborga gubi li on time svoje osobine čovjeka. Uz to takav razvoj postavlja pitanje slobode izbora. Ukoliko netko ne želi slijediti trendove onih koji žele živjeti vječno, mogu  li neistomišljenici slobodno odlučivati ili se moraju prilagoditi mišljenju većine. Ako svi oko vas imaju dodane performanse morate ih imati i vi kako biste opstali, pa se pitanje slobode odlučivanja nekako ovdje gubi iz vida. Neovisno da li se s ovim razmišljanjem slažete ili ne FM-2030 je zasigurno precijenio moć znanosti jer je društvo u prvim desetljećima 21. stoljeća zadržalo puno konvencija kojih se on želio riješiti još u prošlom stoljeću.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari