Koliko je pederastija kao odnos između muškarca i adolescenata bila učestala u antičkoj Grčkoj? Kakav je bio društveni stav prema tom pitanju, je li to ponašanje bilo opće prihvaćeno? Ukoliko Vas zanimaju odgovori na ova pitanja, o kojima se obično nije previše govorilo na satovima povijesti, zavirite u ovaj članak.
Pederastija u antičkoj Grčkoj
Drevni su Grci učestalo prakticirali seks između muškaraca i dječaka u pubertetu. U Grka je brak bio neka vrsta “fasade” u kojoj su zahvaljujući ženama osiguravali potomstvo i omogućavali produžetak svoje loze, no nije tu bilo uobičajenog udvaranja karakterističnog za zavođenja koje je bilo prisutno između starijih muškaraca i dječaka u pubertetu. Kada bi sklopili brak uz ženu Grci su mogli i dalje održavati druge veze. Pederastija je uži pojam od pojma pedofilije od kojih potonja podrazumijeva i homoseksualne i heteroseksualne odnose. Pederastija, a onda i pedofilija danas izazivaju zgražanje i oštru osudu javnosti, no drevni Grci nisu dijelili naše mišljenje. Kako je antička Grčka bila podijeljena u brojne gradove-državice (polise) svaka je od njih imala svoje zakonske propise, koji su između ostalog propisivali i seksualne norme. Profesor grčke kulture Paul Cartledge na Sveučilištu u Cambridgeu kaže da priča o pederastiji sama po sebi nije ni crna ni bijela i da kada ulazimo u tu tematiku ulazimo u sivo područje. U Grka nije bilo najpoželjnije imati seksualne odnose s osobom protiv njezine volje, naravno, osim ako ste bili rob i niste imali pravo glasa. Isto tako Grci nisu blagonaklono gledali na muškarce koji su prodavali svoje tijelo za novac. Po pitanju stupanja u takav pederastijski odnos bili ste uvjetovani društvenim statusom i godinama, što ste bili mlađi i niže pozicionirani to ste imali manja prava i više šanse da postanete žrtva nasilnika.
SZabrane seksa u gimanzijama
Upravo zbog takvog nasilja vjerojatno su donesene zakonske regulative koje su zabranile seks u gimnazijama. U pederastijskim vezama dominantnu ulogu imali su stariji muškarci kojijma su bili podređeni mlađi partneri. Spomenuti je odnos mlađem muškarcu pružao ulazak u društvo, a partner je dobivao užitak te je mlađem pružao zaštitu. Homoseksualnost u nekakvom ravnopravnom smislu ljubavi odraslih muškaraca prihvaćala se samo ukoliko je bila riječ o uglednim muškarcima. Sparta je, za razliku od Atene i nekih drugih grčkih polisa, bila drugačija i ona je omogućavala pederastiju kao sastavni dio načina života bez potrebe za fasadom.
Sapfa i ljubakanje sa ženama
Grčka pjesnikinja Sapfa s otoka Lezbosa, poznata po svojim erotskim stihovima, je već u 7. st. pr. Kr. imala slobodu da se ljubaka s osobama istog spola. Njezine partnerice vjerojatno bile adolescentkinje, zbog čega bi se njezin odnos s tim djevojkama mogao okarakterizirati na sličan način. Čini se da je njezin slučaj jedan od rijetkih jer takvi odnosi kod žena nisu bili ustaljeni, izuzev Sparte.
“Do ušiju zaljubljeni” Zeus
U prilog širenju pederastije išlo je to što nije bilo vjerskog protuargumenta za takvo ponašanje pa se homoseksualnost na neki način i slavila. Grčka je mitologija promicala takvo ponašanje. Tako je primjerice Heraklo bio poznat po svojoj ljubavi i žudnji prema adolescentima. Jedan od najpoznatijih primjera pederastije je mit o Zeusu i Ganimedu. Zeus se, unatoč tome što je bio veliki ženskaroš, “do ušiju” zaljubio u lijepog smrtnika Ganimeda. Upravo likovni prikazi njihove ljubavi ukazuju da je riječ o vezi između zrelog muškarca i adolescenta jer je Ganimed prikazan bez brade, dakle kao neiskusan mladac. Prema toj legendi Zeus ga je prenio na Olimp i učinio besmrtnim te ga je postavio za svog peharnika. Upravo je taj njegov čini opravdavao pederastiju kod muškaraca u Grčkoj.
Platon zagovornik braka iako se nikada nije ženio
Platon se nikada nije ženio, sumnjalo se da je homoseksualac, ali je oštro osudio pederastiju te se zalagao za brak muškarca i žena kao jedini prirodni oblik življenja jer je cilj braka stvaranje legitimnog potomstva. U svojoj teoriji idealne države za takvo je ponašanje predvidio stroge kazne. Pederastiju je najviše prakticirala elita. Žene su se u drevnoj Grčkoj udavale izuzetno mlade između 12 i 16 godina, a često je mladoženja bio puno stariji muškarac. Glavni cilj braka je bio stvaranje potomstva, djevojčice u toj dobi su tek bile na početku svog plodnog razdoblja, što je omogućavalo da partneru podare brojnu djecu. Postoje i mitovi koje podržavaju i žensku ljubav prema mlađim muškarcima pa se tako primjerice Afrodita zaljubila u smrtnika Adonisa. On se, također, kao Ganimed prikazivao kao golobradi mladić pa je očito bila riječ o adolescentu.
Kulturni relativizam
Na području Irana i Afganistana postoji dan-danas običaj da stariji muškarci uzimaju u svoje kućanstvo dječake, koje odijevaju u žensku odjeću, i koriste ih u seksualne svrhe. Upravo ovi nabrojani slučajevi iz prošlosti, ali i sadašnjosti, pokazuju koliko se kulture međusobno razlikuju.
Piše: Sonja Kirchhoffer
