Zašto su ruske carice zapošljavale profesionalne “škakljače”? Kako se u prošlosti kažnjavao neposluh u engleskim koledžima? Zašto se Pluton zove tako kako se zove? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. U knjizi “The Sex Life of the Foot and Shoe”, autor William A. Rossi tvrdi da je praksa škakljanja tabana s ciljem postizanja seksualnog uzbuđenja stoljećima bila vrlo popularna na moskovskom dvoru. Prema njegovim navodima, u tome fetišu uživale su ruske carice Ana Ivanovna (1693. – 1740.), Elizabeta Petrovna (1709. – 1762.) i Katarina II. Velika (1729. – 1796), a potonja je navodno čak zapošljavala eunuhe i dvorske dame kao profesionalne “škakljače”.
2. U engleskim koledžima šesnaestog stoljeća vladala je čelična disciplina. Primjerice, mladića koji bi u spavaonici započeo bezazlenu borbu jastucima čekalo je ravno dvadeset udaraca bičem.
3. Godine 1930. američki astronom Clyde William Tombaugh (1906. – 1997.) stekao je svjetsku slavu otkrivši Pluton, tada uzet za deveti planet Sunčevog sustava (godine 2006. “degradiran” je u kategoriju patuljastih planeta). Nakon senzacionalnog otkrića, trebalo se dogovoriti o nazivu novoga nebeskog tijela. Iz mnoštva prijedloga, usvojen je onaj Engleskinje Venetije Burney – jedanaestogodišnje curice! Ime rimskog boga podzemlja činilo se više nego prikladnim, budući da je Pluton dugo vremena bio skriven od istraživača.
4. Na piratskim brodovima u osamnaestom stoljeću nije baš bilo liječnika, pa bi u slučaju da neki član posade treba amputaciju ruke ili noge – što se događalo češće nego što ljudi misle – na scenu stupao stolar oboružan pilom. Kao jedina “anestezija” koristio se alkohol.
5. Kineski student informatike Chen Ing-Hau stvorio je kompjuterski virus znakovita imena “Černobil”. Poznat i kao “CIH virus”, po inicijalima svoga tvorca, između 1998. i 2001. godine napao je više od šezdeset milijuna računala diljem svijeta, prouzročivši štetu od preko milijardu američkih dolara.
6. Pjesnik George Gordon Byron (1788. – 1824.), najistaknutiji engleski romantičar, čitav život je išao iz avanture u avanturu. Ona posljednja završila je u Mesolongiju. Ekscentrični lord je, naime, odlučio sudjelovati u Grčkom ratu za neovisnost. Dok se spremao za napad na osmansku tvrđavu kod Lepanta, razbolio se od groznice te nakon nekoliko dana umro. Grci ga i danas smatraju junakom: impresivni kip poete krasi jedan trg u Ateni. Postoji nategnuta teorija kako je Byron, u slučaju da je preživio, mogao postati prvim kraljem nezavisne Grčke.
7. S američkom svemirskom letjelicom “Voyager 2”, lansiranom 1977. godine, u svemir su poslane i gramofonske ploče sa skladbama Mozarta, Bacha i Beethovena, presvučene zlatom, te snimke ljudskih glasova. Bile su namijenjene eventualnim izvanzemaljskim inteligentnim oblicima života, na koje bi sonda mogla naići, kao svjedočanstvo o ljudskoj civilizaciji.
Piše: Lucija Kapural
