Zašto se kultna scena iz filma “Sedam godina vjernosti”, u kojoj zrak podiže bijelu haljinu Marilyn Monroe, morala iznova snimati? Kojega je moćnog vladara, prema legendi, u grob odvela krhka staričica? Zašto o “Operaciji Paul Bunyan” govorimo kao o jednoj od najbizarnijih vojnih akcija svih vremena? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Kultna scena iz filma “Sedam godina vjernosti”, u kojoj zračni pritisak podzemne željeznice zadiže bijelu haljinu Marilyn Monroe, morala je biti iznova snimana u studiju kompanije “20th Century Fox”. Izvorno je, naime, snimana na njujorškoj ulici, uz znatiželjne poglede oko dvije tisuće promatrača. Svaki put kad bi haljina zanosne glumice poskočila u zrak, masa je oduševljeno klicala i zviždala. Zbog buke koju su promatrači proizvodili, niti jedna scena koju je redatelj Billy Wilder snimio na toj lokaciji nije bila upotrebljiva.
2. Godine 1618., u Pragu su se sukobile dvije poveće skupine neistomišljenika – katolici i protestanti. Prijepor oko vjerskih dogmi započeo je silom argumenata, da bi u kratkom vremenu eskalirao do argumenata sile. Na vrhuncu religijskog ludila, protestanti su dohvatili nekog katoličkog mladića te ga bacili kroz prozor na trećem katu zgrade. Čudom je ostao živ, a katolici su tu činjenicu trljali o nos protestanata, napominjući kako je dotičnog spasila “ruka Božja”. Protestanti su također zaključili da je riječ o božanskoj intervenciji – po njihovoj interpretaciji događaja, Svevišnji se, spasivši momka, zapravo narugao katolicima, jer je uredio da isti padne na kola prepuna konjskog izmeta!
3. Godine 1976., u Demilitariziranoj zoni koja razdvaja dvije Koreje, izvedena je najkompleksnija i najskuplja operacija rušenja jednog – stabla! Sve je počelo kad je zapovjedna točka UN-a zaključila da im ovaj trideset metara visok predstavnik flore zaklanja pogled na Sjevernu Koreju. Južnokorejci su na drsku topolu nasrnuli sjekirama, ali su ih u rušilačkom naumu spriječili Sjevernokorejci. Nekoliko dana kasnije, 18. kolovoza, sporno drvo pokušali su posjeći Arthur Bonifas i Mark Barrett, američki vojnici pod komandom UN-a. U bazu se nisu vratili obavljenog posla, zapravo, uopće se nisu vratili – straža Sjeverne Koreje zatukla ih je njihovim vlastitim sjekirama. Objašnjenje za krvoproliće? Drvo je vlastoručno posadio Kim Il Sung, pa je pokušaj njegova rušenja okarakteriziran kao podmukla američko-južnokorejska provokacija. Američki odgovor stigao je 21. kolovoza, kad je pokrenuta “Operacija Paul Bunyan”. Radilo se o akciji rušenja stabla koja bi se mogla sažeti jednom riječju: pretjerivanje. U sedam sati ujutro, ka Demilitariziranoj zoni je, u svrhu demonstracije sile, krenuo konvoj od dvadeset tri vojna vozila, uz podršku brodova pa čak i nosača aviona. Našlo se tu i dvadesetak helikoptera, a područje su nadlijetali bombarderi B-52. Od osam stotina vojnika, izravno uključenih u akciju, njih tridesetero došlo je do drveta te skratilo neke od grana. Severna Koreja, razumno, nije reagirala.
4. Epirski kralj Pir (318. prije Krista – 272. prije Krista), kojem dugujemo frazem “Pirova pobjeda”, poginuo je u ratu sa Spartom, u nastojanju da osvoji Peloponez. Prema legendi, dogodilo se to na sljedeći način: neka staričica, žiteljica Arga, dohvatila je crijep s vlastite kuće te njime odalamila kralja po glavi. Ovaj se onesvijestio, nakon čega su ga neprijateljski vojnici ubili.
5. U grobovima drevnih Etruščana pronađeni su najljepši antički primjerci zubnih proteza. Pripadnici ovog naroda protetičke nadoknade su izrađivali od zlatnih traka, koje su bile – ukras! Rimljani, koji su dobro shvaćali važnost održavanja higijene usta, zube su svakodnevno trljali solju a, umjesto čačkalice, rabili su riblju kost. Najčešća dentalna intervencija u srednjem vijeku bilo je vađenje zuba, a to su katkad činili brijači. U tom razdoblju, zubne proteze su se izrađivale od zuba izvađenih iz usta mrtvih vojnika.
6. Adolf von Baeyer (1835. – 1917.), njemački kemičar koji je 1905. dobio Nobelovu nagradu za rad na području organskih bojila i alicikličkih spojeva, široj je javnosti poznat u prvom redu kao čovjek koji je sintetizirao barbiturate, lijekove sa snažnim sedativnim i hipnotičkim djelovanjem. Učinio je to 4. prosinca, na dan sv. Barbare, odakle i potječe njihovo ime. Tako se ujedno zvala znanstvenikova supuga.
7. Zagor, glavni junak istoimena stripa stvorenog 1961. godine, prvotno je nazvan Ajax, no autor Sergio Bonelli preimenovao ga je saznavši da postoji deterdžent tog imena. Crtač Gallieno Ferri u fizionomiju “Duha sa sjekirom” dobrim je dijelom utkao vlastito obličje.
Piše: Lucija Kapural
