Biblijska arheološka otkrića koja su uzdrmala svjetsku javnost

Biblija, sveta knjiga židovstva i kršćanstva, zbirka je raznovrsnih spisa koji su nastajali od 13. stoljeća prije Krista do 2. stoljeća. Smatra se Božjom objavom, a dijeli se na Stari i Novi zavjet. Židovi priznaju samo knjige pisane izvorno hebrejskim i dijelom aramejskim, dok kršćani priznaju i one pisane grčkim jezikom. U lovu na drevne kulture, arheolozi s vremena na vrijeme otkriju artefakte koje možemo povezati s Biblijom. Evo nekoliko primjera!

Dom Davidov

Prema Bibliji, izraelski kralj David živio je u 11. stoljeću prije Krista, a njegovi potomci vladali su stotinama godinama. Mnogi stručnjaci su, međutim, izrazili uvjerenje kako nije riječ o povijesnoj osobi. Veliko otkriće u Tel Danu, u sjevernom Izarelu, sugerira da su stručnjaci pogriješili. Arheolog Avraham Biran i njegov tim ondje su, naime, pronašli kamenu ploču na kojoj se spominje “dom Davidov”. Pisan drevnim semitskim pismom, natpis je dio spomenika koji su podignuli Aramejci, kako bi se dičili pobjedama nad Izraelcima. U publikaciji “Bible History Daily” stoji: “Stela iz Tel Dana pruža prvi konkretan dokaz postojanja kralja Davida, kojeg spominje Biblija. Time je postala jedno od najvažnijih biblijskih arheoloških otkrića”.

Pad Jeruzalema


Tijekom iskapanja na brdu Sion u Jeruzalemu, arheolozi su otkrili dokaze o babilonskom osvajanju toga grada, što potvrđuje biblijski prikaz njegova uništenja. Znanstvenici sa Sveučilišta North Carolina na tom su području došli do vrijednih arheoloških nalaza, uključujući strelice i razbijene svjetiljke. Najviše uzbuđenja izazvalo je otkrivanje raskošnih naušnica. Naime, pronalazak rijetkog komada nakita prvi je dokaz postojanja elita u Jeruzalemu prije osvajanja, dakle oko 587. godine prije Krista. Nadalje, naušnice svjedoče o bogatstvu stanovnika grada u vrijeme opsade, što je rijetkost na mjestima sukoba – ratnici bi ga obično opljačkali i dali rastopiti. Povjesničari smatraju kako je prilikom babilonskog osvajanja Jeruzalema, koje je predvodio kralj Nabukodonozor II., došlo do uništenja grada i pogibije velikog dijela stanovništva. Tada je vjerojatno srušen i Salomonov hram, što se također spominje u Starom zavjetu. Ortodoksni Židovi obilježavaju ovaj događaj svake godine Tisha B’Avom, danom posta i žalosti.

Kovčeg tajni

Zavjetni kovčeg, škrinja u kojoj su, prema Bibliji, čuvane dvije zavjetne ploče Deset zapovijedi Božjih, Aronov štap i zdjela mane; koja je bila nošena kroz Sinajsku pustinju te u bojevima pri osvajanju Palestine; koju su Filistejci bili oteli da bi je kralj David ponovno zadobio i prenio u novoosvojeni Jeuzalem, jedan je od najintrigantnijih misterija u povijesti. Je li predmet, po Svetom pismu izrađen od akacijina drveta s pozlatom, uopće postojao? Je li imao natprirodne moći? Oko ovih pitanja već godinama se lome koplja. Novo otkriće povezano s ovim predmetom, istinabog, ne pruža odgovor na pitanje gdje se on nalazi, ali je ipak vrlo intrigantno. Arheolozi sa sveučilišta u Tel Avivu vjeruju, naime, kako su pronašli mjesto gdje je Kovčeg saveza nekoć počivao. U blizini Jeruzalema, u 3.100 godina starom hramu naselja Beth Shemesh, otkrili su kamenu ploču za koju vjeruju da je bila mjesto gdje je nekoć stajala mistična škrinja. “Sličnosti s onom koja je opisana u Bibliji uistinu su zapanjujuće”, ispričao je arheolog Zvi Lederman. “Ako se pokaže da su naše slutnje točne, bit će to rijedak slučaj da je moguće povezati biblijsku priču s arheološkim nalazom”. Hram o kojem Lederman govori gotovo je savršene kvadratne strukture. Zid koji gleda prema istoku je otvoren, što sugerira da se doista radilo o mjestu molitve.

Dragocjeni svitci

“Svitci s Mrtvog mora”, poznati i kao “Kumranski spisi”, sastoje se od devet stotina dokumenata – uključujući tekstove iz hebrejske Biblije – koji su između 1947. i 1956. godine otkriveni u špiljama u okolici Khirbet Qumran, drevnog naselja na sjeverozapadnoj obali Mrtvog mora. Prvi je do njih došao mladi pastir Muhammed edh-Dhib kad je, tragajući za zalutalom ovcom, nabasao na ulaz u nepoznatu špilju. Kad su mu se oči priviknule na mrak, ugledao je niz ćupova, pažljivo posloženih pored zida. Znatiželjan, zavirio je u njih te, pomalo razočaran, otkrio da se u njima ne nalazi blago, već prašnjavi spisi. No, za arheologe, oni su predstavljali blago vrednije od zlata. Tekstovi, napisani hebrejskim, aramejskim i grčkim jezikom, pretežno na pergamentu, od golema su povijesnog i religijskog značenja, budući da sadrže najstariju poznatu verziju Starog zavjeta. Premda po tom pitanju postoje određeni prijepori, većina stručnjaka pretpostavlja da su svitci skriveni u špilje 68. godine, kad je u kumransko područje, kako bi ugušila židovsku pobunu, nahrupila vojska rimskog generala Vespazijana.

Piše: Lucija Kapural

Komentari