Bezočne holivudske laži: Otkud ljame u drevnoj Troji?!

Prema grčkome mitu, Trojanski rat vojni je sukob Grka udruženih pod vodstvom Agamemnona i stanovnika grada Troje. Povijesna pozadina mu je po svoj prilici rat koji se vodio u razdoblju između 1350. i 1100. prije Krista. Događaji iz Trojanskog rata sadržaj su Homerove “Ilijade”, kao i polazište za “Odiseju”. Prma “Ilijadi”, povod ratu bila je otmica Helene, žene spartanskoga kralja Menelaja, Agamemnonova brata. Izvršio ju je lakomisleni i zaljubljivi Paris, sin kralja Prijama. Glavni grčki junaci bili su Ahilej, Patroklo, Diomed, Nestor, Odisej i dva Ajanta, a trojanski Hektor, Paris i Eneja. Nnakon deset godina opsade, Grci su osvojili Troju varkom: hineći da odlaze, pred gradom su ostavili velikoga drvenoga konja, u kojem su bili skriveni ratnici. Unatoč opomenama proročice Kasandre i svećenika Laokonta, Trojanci su uvukli konja u grad, te omogućili grčkim vojnicima njegovo osvajanje. “Troja”, akcijski spektakl Wolfganga Petersena iz 2004. godine, pruža nekoliko sasvim zgodnih bitaka, kao i pogled na razgolićeni torzo Brada Pitta, ali s Homerovim epovima, na kojima tvrdi da se zasniva, ima veze koliko i političar s poštenjem. Spomenut ćemo tek neke netočnosti:

1. Petersenovi mesari, pardon, scenaristi, odlučili su izbaciti bogove iz cjelokupne priče, čime su izgubili važan dio zapleta.

2. U “Ilijadi” Agamemnon uopće nije poginuo, nego ga je po povratku kući ubila žena.

3. Hektorova žena Andromaha nije pobjegla s Enejom; Agamemnon ju je odveo kao svoju robinju.

4. Paris je u filmu prikazan kao zadnji papučar i cvilidreta, što ne odgovara epu, gdje je bio vrlo vješt borac – jednom je čak pobijedio Hektora na pogrebnim igrama.

5. Patroklo nije bio Ahilejev rođak, nego prijatelj.

6. Hekuba, žena Prijamova i majka Parisova, za priču vrlo važna, uopće nije prikazana; u filmu se ne spominje ni Diomed, jedan od najvećih grčkih junaka.

7. Žgoljava i bljedunjava Nijemica Diane Kruger portretirala je najljepšu ženu Grčke, poznatu po zamamnim oblinama.

8. Ahilejeva smrt u epu se odigrala prije incidenta s trojanskim konjem; u filmu se Ahilej krije u trbuhu drvene životinje.

9. Kad se Paris odlazi boriti s filmskim Agamemnonom, Helena ga preklinje da ne ide; u epu je situacija dijametralno oprečna – ona mu prijeti da će ga ostaviti ukoliko ne izvrši svoju ratničku dužnost.

10. Nakon kraćeg krzmanja, filmska Briseida totalno se popalila na svoga otmičara Ahileja, što doista nije čudno ako znamo da ga glumi Brad Pitt; u epu je situacija bitno različita.

11. Agamemnon je u filmu prikazan kao kukavica kojeg ne dira smrt njegovih ljudi; u epu junački brani brodove od trojanskih napada i povlači se tek nakon što biva teško ranjen.

12. Hektor nije ubio Menelaja: stari vrag preživio je rat i uzeo Helenu natrag.

13. Prijama nije ubio Agamemnon, nego Neoptolem, Ahilejev sin.

14. Ajaksa nije ubio Hektor; ubio se sam.

15. Patroklovih Mirmidonaca bilo je 2.500 a ne pedeset.

16. Oružje prikazano u filmu, poput velikih okruglih štitova kakvima se Ahilej koristi, pripada klasičnom periodu (5-4 stoljeće prije Krista); u vremenu u koje je ep smješten koristili su se lagani kožni štitovi u obliku brojke 8.

17. Ako ćemo baš cjepidlačiti, primijetimo i ovo: u prvoj sceni filma, možete vidjeti ljame. Te beštije potječu iz Južne Amerike i u Troji ih doista niste mogli sresti!

Piše: Lucija Kapural

Komentari