Berlinski zid: Prebaci me preko bodljikave žice!

Rare Historical Photos

Vlada Demokratske Republike Njemačke počela je graditi Berlinski zid 1961. godine, kako bi odvojila Zapadni od Istočnog Berlina. Bio je to zid koji je trebao spriječiti prodor “fašističkog” Zapada na Istok, no ostavimo li retoriku po strani, vlasti su bile zabrinute za ozbiljan pad broja stanovnika Istočne Njemačke, koja je od 1945. do 1961. izgubila čak oko 3,5 milijuna stanovnika, odnosno 20 posto svog stanovništva. Loš standard koji je bio posljedica loše vođene sovjetske socijalističke politike rezultirao je odljevom stručnjaka i intelektualaca, što je imalo razoran gospodarski učinak. Zid je izgrađen u dramatičnim okolnostima Hladnog rata. Bio je visok 3,5 m i dug 46 km u samom Berlinu dok je cijelom duljinom prema Zapadnoj Njemačkoj imao duljinu od 160 km. Taj je zid trebalo sagraditi, a onda redovito provjeravati njegovo stanje i održavati ga, osigurati njegovo čuvanje, što je bilo financijski zahtjevno.

Sudbina poslijeratne Njemačke

Berlinski zid je jedan od najprepoznatljivijih simbola Hladnog rata. Drugi svjetski rat je konferencijama na Jalti i u Potsdamu odredio sudbinu Njemačke koja je podijeljena na četiri okupacione zone, a u čemu su sudjelovali najjače zemlje pobjednice u ratu. Na tim je konferencijama dogovorena podjela poslijeratne Njemačke kojim su stvorene Zapadna Njemačke i Istočna Njemačka. I dok je Sovjetski Savez proširio svoje “pipke” na istočni dio zemlje; SAD-e, Velika Britanija i Francuska dobile su zapadni dio.

Berlin preslika podijele Njemačke u malom


Berlin je bio doslovno preslika podijele Njemačke u malom. Sovjeti su tako zauzeli istočni dio grada dok su se ostali saveznici zadovoljili njenim zapadnim dijelom. Ova je svojevrsna okupacija Berlina započela u lipnju 1945. godine. Odnosi među pobjedničkim snagama bili su daleko od bajnih. Sovjeti su vrlo brzo odlučili istjerati Saveznike iz Zapadnog Berlina pa su počeli neuspješnu blokadu grada 1948., koja je potrajala do 1949. Međutim, saveznici su se dobro opskrbljivali iz zraka, zbog čega se ova sovjetska blokada pokazala uzaludnom, ali bilo je još “škakljivih” situacija koje su potrajale.

Preko noći zatvorena granica

Prije negoli je zid izgrađen Berlinčani su mogli bez problema ići iz jednog u drugi dio grada. Vlakovi i ostala prijevozna sredstva prevozili su putnike sasvim normalno i bez zastoja. No, onda je nakon što je Istočnu Njemačku napustilo najviše ljudi  u jednom danu, konkretno 2400 osoba, sovjetski predsjednik Nikita Hruščov, u noći s 12-og na 13-i kolovoz 1961. zatvorio granicu između dva dijela grada. Izgradnjom zida zaustavljen je odljev ljudi i ublažena je hladnoratovska kriza. U pokušajima prelaženja ovog zida život je izgubilo nešto manje od 200 ljudi. No, isto je tako više od 5000 istočnih Nijemaca uspjelo prebjeći granicu, uključujući i 600 čuvara. Uspješno prelasci bili su često domišljato izvedeni npr. puzanjem kroz kanalizaciju, uz pomoć balona na topli zrak i drugo.

Dijete koje traži prijelaz preko žice

Priča koju donosimo govori o dječaku koji je ostao u metežu ljudi, zatočenih između kuća i bodljikave žice, a koji nisu znali na koju bi stranu krenuli. Na fotografiji koja je na naslovnici je mladi istočnonjemački vojnik, čije oči ukazuju da provjerava gleda li ga tkogod, kako bi prebacio dijete koje traži da ga prenese na drugu stranu. Unatoč strahu koji je, također, vidljiv u njegovim očima  dijete je prebačeno preko bodljikave žice tog 13. kolovoza 1961. godine. Nažalost, vojnik je viđen od strane nadređenog časnika koji ga je otpustio. Prema nekim dostupnim podacima vojnik nije doživio naročite posljedice osim otpuštanja dok drugi kažu da je završio u Sibiru. Što se tiče dječaka on je do žice došao tako što se otac u trenutku “rascjepjivanja” grada na pola, našao na zapadnoj strani dok je ostatak obitelji bio na istoku. Zabrana prijelaza je bila dana nenajavljeno te je otac impulzivno odlučio dječaka poslati majci Dječaka je uputio da ode do ograde gdje ga je vojnik podigao i prebacio na drugu stranu. Tu priča staje.

Što se dogodilo s dječakom kasnije? Je li vojnik završio u Sibiru? Ako je dobio samo manju kaznu, kako to da se nikada nije javio sa svom pričom, ili da ga nitko nije prepoznao i ispričao dio priče koji nedostaje?

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari