Američki državnici koji su ujedno bili briljantni izumitelji

Povijest pamti u prvom redu njihovu državničku ulogu, no ova trojica Amerikanaca ujedno su bili ingeniozni izumitelji. Evo koje su naprave podarili čovječanstvu:

Benjamin Franklin

Kad se nije bavio državničkim poslovima, diplomacijom, filozofijom, izdavaštvom i glazbom ili pak zbijao neslane šale s podređenima, prijateljima, neprijateljima, znancima i strancima (nekoliko kalambura čak je pokušao ubaciti u “Deklaraciju o neovisnosti”, što su spriječili ostali, kao srčana kap ozbiljni “očevi utemeljitelji”!), svestrani Benjamin Franklin (1706. – 1790.) mogao se posvetiti izumima u rasponu od štapnog gromobrana preko bifokalnih naočala do stolice za ljuljanje. Osobito su ga zanimale električne pojave. U djelu “Pokusi i opažanja elektriciteta iz 1751. godine, električnu struju je opisao kao “tekućinu” s pozitivnim i negativnim električnim nabojem a, onako usput, izumio je električni kondenzator koji se sastoji od staklene ploče (izolator), s obje strane obložene listovima staniola (vodič). U njegovu čast, taj uređaj danas se naziva Franklinovom pločom. Provodio je opasne pokuse u vezi s atmosferskim elektricitetom, podižući žicom vezana zmaja u olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Time je dokazao da u olujnim oblacima postoje električni naboji i utvrdio da grom udara ponajprije u povišene objekte, a da ne djeluje na tijela zaštićena kovinskim štitom ili kavezom. Predložio je štapni gromobran kao zaštitu od udara groma, pa se takav način zaštite još i danas naziva Franklinovim gromobranom. Zanimljivo je da se u Londonu susreo s našim znanstvenikom Ruđerom Boškovićem, pri čemu su vodili živahnu raspravu o elektricitetu. Bošković je bio fasciniran njegovim umom. Crkveni oci iz Massachusetsa nešto manje: za potres koji je 1755. pogodio tu državu okrivili su, naime – gromobrane! Tvrdili su kako je podrhtavanje tla izazvao Franklinov pokušaj da “kontrolira nebesku artiljeriju svojim heretičkim štapom”. Zanimljivo, kroz povijest su upravo ti “heretički štapovi” crkvama, čestim metama munja, nebrojeno puta pomogli da ne pretrpe značajnija oštećenja.

Thomas Jefferson

Ništa manje svestran bio je kolega “otac utemeljitelj” Thomas Jefferson (1743. – 1826.), američki državnik, odvjetnik, pisac, arhitekt, plantažer, gastro kritičar (!) i izumitelj (na slici!). Jedan od tvoraca “Deklaracije o nezavisnosti” i treći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u slobodno vrijeme je proučavao “Novi zavjet”, istraživao indijanske dijalekte, skupljao i klasificirao fosile te radio na brojnim tehničkim inovacijama. Smatrajući poljoprivredu “znanošću prvog reda”, u Ameriku je uveo brojne biljne sorte, a pripisuju mu i izum željeznog pluga koji je prodirao dublje od tri inča u zemlju, uvelike olakšavši njenu obradu te sprečavajući eroziju tla. Na kompleksnoj verziji ovog oruđa, koju je zamislio kroz niz matematičkih jednadžbi i dijagrama, surađivao je sa zetom Thomasom Mannom Randolphom, koji je upravljao velikim dijelom Jeffersonove zemlje. Nadalje, dizajnirao je tzv. “Veliki sat”, kako bi se rad na njegovoj plantaži odvijao prema rasporedu. Osim vremena (svaki sat bio je obilježen udarcem kineskog gonga!), taj uređaj prikazivao je dane u tjednu, pomoću dva topa s utezima ovješena kablovima. Jefferson je izumio i šifru na kotačima, kao siguran način kodiranja i dekodiranja poruka, okretni ormar za knjige, okretni stolac, prijenosni kopirni stroj, maleno dizalo za hranu te – stroj za proizvodnju makarona! Upravo Jefferson, ljubitelj dobrog ića i pića, zaslužan je za popularizaciju makarona zapečenih sa sirom, pomfrita i vafla među američkim masama.

Abraham Lincoln

Dana 6. studenog 1860. godine, Abraham Lincoln (1809. – 1865.) postao je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, kao prvi republikanac na toj dužnosti. Dobio je većinu glasova u sjevernim državama, no izbor istaknutoga protivnika ropstva za glavu države bio je jedan od povoda za pobunu robovlasničkoga Juga. Do ožujka 1861., kad je preuzeo predsjedničku dužnost, već je sedam južnih država napustilo Uniju i stvorilo zasebnu konfederaciju s Jeffersonom Davisom na čelu, ali je Lincoln odbio priznati legalnost odcjepljenja. Napadom Južnjaka na Fort Sumter u travnju te godine, počeo je Američki građanski rat. Lincoln, kojeg je u atentatu 1865. ubio John Wilkes Booth, u povijesti je zapamćen zbog oslobađanja robova, pobjede u Građanskom ratu, jačanja savezne vlade i moderniziranja gospodarstva. Manje je poznato da je “pošteni Abe” ujedno bio nadahnuti izumitelj. Štoviše, riječ je o jedinome američkom predsjedniku koji je imao vlastiti patent. Lincoln je, naime, 1849. godine izumio uređaj pomoću kojeg su se nasukani parobrodi u kratkom roku mogli osloboditi. Radilo se o svojevrsnoj napravi za plutanje, praktički nepotopivoj, koja je brodovima omogućavala kretanje kroz plitke vode i preko raznih prepreka. Na ideju o stvaranju takvog stroja došao je u svojim odvjetničkim danima, kad je zastupao brodare na riječkim plovilima.

Piše: Lucija Kapural

Komentari