Amaterska kamera dala novi pogled na katastrofu Hindenburga

 

Hindenburg je bio najveći komercijalni putnički zrakoplov u prvoj polovici 20. st. Projektiran je u tvrtki German Zeppelin Airline, a letio je izuzetno kratkom razdoblju, između 1936. i 1937. godine. Hindenburg je na svoje posljednje putovanje krenuo 3. svibnja 1937., iz Frankfurta prema New Jerseyu. Nakon tri dana putovanja počelo je njegovo slijetanje koje je prvotno odgođeno zbog oluje.

Hindenburg je izgorio u 32 sekunde


Kada je nakon nekoliko sati čekanja cepelin krenuo prema zrakoplovnoj bazi došlo je do nesreće. Nakon što je zemaljsko osoblje prihvatilo spuštenu užad iz nosnog dijela cepelina došlo je do iznenadnog zapaljenja i cepelin je izgorio u samo 32 sekunde. U nesreći je život izgubilo 36 osoba, od njih 97 koliko ih je bilo u zrakoplovu.

Lažna sigurnost

Uzrok požara je ostao nepoznanicom i temom brojnih rasprava. Duga povijest upotrebe vodika u njemačkim zračnim brodovima rezultirala je vjerovanjem da je njegovo korištenje u takvim kontroliranim uvjetima sigurno, što se pokazalo potpuno pogrešnim.

Amaterska snimka

Mjesto nesreće fotografirali su profesionalni fotografi, no prije njih snimanje je započeo  i jedan amaterski snimatelj, Howard Schenck, koji je snimio nesreću s 8 milimetarskom Kodakovom kamerom. Upravo ove amaterske snimke pružile su zahvaljujući širokokutnom objektivu njegove kamere dobar pogled na zračni brod kao i potpuni prikaz bočne strane gorenja cepelina, čime je ponuđena nova perspektiva u analizi cijelog slučaja.

Potpuno drugačija sika gorenja

Istražitelji nisu bili zainteresirani za ove amaterske snimke i pri istraživanju nesreće prednost su dali profesionalnim snimkama. Ove “nove” amaterske snimke ne prikazuju trenutak kada je točno došlo do požara, ali pokazuju spuštanje užadi i daju uvid u ranije trenutke nesreće od onih profesionalnih. Dosadašnje snimke su išle u prilog da je vatra izbila na repu broda, no ove snimke daju drugačiju sliku i ukazuju na gorenje koje je išlo od nosa do repa, što otvara mogućnost sasvim novog razmatranja katastrofe.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari