Albert Einstein oženio se rođakinjom u prvom koljenu, s kojom je nabijao rogove prvoj supruzi!

Koji se čuveni znanstvenik oženio vlastitom sestričnom? Jesu li Vikinzi uistinu bili prljavi divljaci koji su, u pauzama od dekapitiranja neprijatelja, smrdjeli sve do Valhale? Zašto je jedan od najvećih francuskih slikara vezivao kistove za šaku? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Prema nekim izvorima, u Prvome svjetskom ratu borilo se preko 250.000 maloljetnih vojnika. Neki su u pakao rata odlučili otići zbog domoljublja; druge je pak na taj očajnički korak natjeralo siromaštvo. Najmlađi o kojem postoje zapisi bio je Britanac Sidney Lewis – pušku u ruke je uzeo nedugo nakon što je pogasio dvanaest svjećica na rođendanskoj torti! Primljen je u jedinicu zato što je lagao o svojim godinama, a budući da je bio viši od vršnjaka, nitko mu nije zavirivao u dokumente.

2. Tijekom Drugoga svjetskog rata, britanski vojnici dobivali su samo tri listića toaletnog papira na dan, pa su pozadine nerijetko brisali lišćem ili travom. Njihovi američki kolege nisu morali pribjegavati takvoj snalažljivosti – na raspolaganju su im bila dvadeset i dva listića dnevno, pa bi im ostalo i za ispuhati nos!

3. Čuveni francuski slikar i grafičar Pierre-Auguste Renoir (1841. – 1919.), jedan od osnivača impresionističkog pokreta, zadnja tri desetljeć života patio je od reumatoidnog artritisa. Premda mu je teška bolest ukočila prste, nastavio je slikati praktički do zadnjeg dana života – činio je to kistom vezanim za šaku!


4. Otac moderne znanosti Albert Einstein (1879. – 1955.), jedan je od najvećih fizičara u povijesti, zaljubio se u ženu po imenu Elsa Löwenthal. Postojala su tek dva omanja tehnička problema. Tvorac teorije ralativnosti u to je vrijeme, naime, još  bio u braku sa srpskom matematičarkom Milevom Marić. Nadalje, Elsa mu je bila rođakinja u prvom koljenu – njegova i njena majka su rođene sestre! To, međutim, nije stalo na put njegovoj strasti. Nakon što se razveo od Milene, oženio se Elsom (na slici!). Par nije imao zajedničke djece, no odgajali su onu iz Elsina prvog braka, kćeri Ilse i Margot.

5. Jeste li se ikad pitali odakle dolazi pojam “plava krv”, koji se koristi za pripadnike plemićkih obitelji? Postoji nekoliko teorija o podrijetlu frazema. Prema jednoj, plemići su se trudili zadržati blijedu put kako bi već na prvi pogled razlikovali od kmetova, koji su svakodnevno morali raditi na suncu te su stoga bili tamnije kože. Kroz takvu kožu vene su vidljivije, pa otuda poveznica s plavom krvlju. Prema drugoj teoriji, mnogi od njih su bolovali od argirije, bolesti uzrokovne visokom razinom srebra u organizmu, čiji su simptomi plava koža te izrazito plave žile. Pretpostavlja se da je uzrok tome konzumacija hrane iz srebrnih tanjura – u dodiru s kiselim namirnicama, oslobađaju se ioni srebra koji potom dospijevaju u organizam.

6. Festivalu Bona Dea, popularnom u antičkom Rimu, smjele su prisustvovati samo pripadnice ljepšeg spola. Drski, samopouzdani i ludo hrabri tribun Publije Klodije Pulcher jednom je, preobučen u ženu, “upao” na svetkovinu, u želji da ondje zavede Pompeju – suprugu Julija Cezara! U naumu nije uspio, što je, pretpostavljamo, i bilo bolje za njegovo “zdravlje”.

7. Suprotno uvriježenim predodžbama, Vikinzi nisu bili prljavi, smrdljivi divljaci. Naprotiv, bili su poznati po zavidnim higijenskim standardima. Arheološka iskopavanja pokazala su, naime, da su koristili češljeve, britvice i naprave za čišćenje ušiju izrađene od životinjskih kostiju i rogova. Nadalje, barem jednom tjedno su se kupali u rijekama i potocima – puno češće od “civiliziranih” Europljana tog vremena.

Piše: Lucija Kapural

Komentari