Mišljenja o težini nizozemskog su različita i ta različitost vjerojatno potječe iz činjenice da je težina nekog jezika ovisna o vašem materinjem jeziku odnosno koliko on ima sličnosti s jezikom kojega učite . Nizozemski je germanski jezik i uglavnom ne slovi za posebno težak, no svima stvara probleme po pitanju izgovora, pa i onim najfluentnijim strancima. Neovisno što tko rekao o njegovoj težini, činjenica je da je Napoleonov brat imao problema s njegovim svladavanjem i da se nesretnim slučajem umjesto kraljem proglasio nizozemskim, ili ako ćemo točnije holandskim, zecom. Želite li znati više o vladavini ovog dobrog kralja Nizozemske koji je išao tako daleko da se odrekao vlastitog državljanstva i uzeo nizozemsko, zavirite u naš današnji članak.
Napoleonu se nije sviđala prevelika samostalnost Nizozemske
Napoleonov brat Louis Bonaparte je tijekom vojne službe brzo napredovao, a taj mu je lagani uzlet omogućio Napoleon. No on to nije tražio. Kada je s 25 godina postao generalom i njemu samom se činilo da je to bilo previše brzo i da je stigao predaleko odnosno previsoko. Da bi priča bila jasnija vratit ćemo se u vrijeme Batavijske Republike, koja je egzistirala na području Nizozemske od 1795 do 1806. godine odnosno do trenutka kada je Napoleon odlučio da mu se njezina samostalnost nimalo ne sviđa. Zbog toga je zemlju proglasio monarhijom te je njenim vladarom imenovao svog mlađeg brata Louisa Bonapartea 5. lipnja 1806. godine.
Kralj koji je svoju ulogu shvatio suviše ozbiljno
Ono što Napoleon nije znao kada je svog brata imenovao na kraljevsku poziciju je to da će ovaj svoju ulogu shvatiti suviše ozbiljno. Ne samo da je njegov brat uzeo nakon toga nizozemsko državljanstvo već je i prilagodio svoje ime nizozemskom pa se prozvao Lodewijk. Naravno kao “Nizozemac” bilo je prirodno da govori nizozemski pa se bacio na učenje.
Louis I. je zapamćen kao dobri kralj koji je na početku svoje vladavine želio reći na nizozemskom da je kralj Nizozemske odnosno Holandije “Koning van Holland”, no umjesto toga rekao je nešto drugo “Konjin van Olland” i tako je postao i ostao zasvagda Zec Holandije. Iako je uslijedila salva poruga od strane njegovih podanika oni su na kraju naučili cijeniti Louisa jer se pokazalo da je zemljom upravljao u interesu njezinih stanovnika. Nastojao je i svoj dvor učiniti nizozemskim pa je prisilio cijelu svoju dvorsku svitu na učenje nizozemskog i odricanje od francuskog državljanstva. Njegova žena Hortense koja je bila Napoleonova pokćerka nije se pokorila muževljevom zahtjevu te se složila sa svojim poočimom da joj muž ima mentalnih problema. S vremenom se Napoleon umorio od svog brata.
Dvor koji stalno seli
Napoleonov brat je bio psihički nestabilan pa je često padao u depresiju. U nastojanju da nađe adekvatnu prijestolnicu stalno se seljakao sa svojom svitom. Tako mu je jedno vrijeme prijestolnica bila u Amsterdamu, pa u Haagu, pa u Utrechtu itd. Priča kaže da je bio toliko bio opsjednut traženjem nove lokacije za svoju prijestolnicu da kada je došao u posjet u kuću nekog bogatog trgovca odlučio je ostati tu, a vlasnika iseliti iz njegova doma. Na kraju je u njegovoj kući boravio manje od dva mjeseca te je krenuo dalje u potragu za boljim mjestom.
Napoleon razočaran dobrim kraljem
Za njegove vladavine Nizozemskom dogodile su se dvije nesreće u zemlji. Tako je došlo do eksplozije teretnog broda natovarenog barutom u srcu grada Leidena 1807., a dvije godine kasnije je došlo do velike poplave. Kralj je tada osigurao pomoć unesrećenima što mu je i donijelo epitet ‘dobrog’ vladara. Napoleon je bio razočaran potezima svog brata pa mu je navodno rekao:
Brate, kada za nekog kralja kažu da je dobar, to znači da nije uspio u svojoj vladavini.
Narušeni odnosi među braćom
Uglavnom odnosi među braćom su bili narušeni, a u vrijeme kada se Napoleon pripremao za invaziju na Rusiju došlo je do njihovog daljnjeg udaljavanja. Naime, Napoleon je htio novačiti Nizozemce za rat, a čemu se Louis otvoreno suprotstavio. Napoleon je nakon toga brata optužio da stavlja nizozemske interese ispred Francuskih te je jednostavno povukao većinu francuske vojsku iz zemlje zbog čega je Louisu ostalo malo vojnika na raspolaganju. Kada je nakon toga na Louisovo nesreću došlo do snažne engleske invazije na zemlju nije ju imao tko braniti. Francuska je tada poslala vojsku kojom je zapovijedao francuski vojskovođa Jean-Baptiste Bernadotte, a koji je odbio englesku invaziju. Ovaj je vojskovođa kasnije postao švedski i norveški kralj.
Napoleon je tražio nakon ovih događanja bratovu abdikaciju, a Louis mu se suprotstavio i proglasio francusko djelovanje nezakonitim. Dana 1. srpnja 1810. Louis I. je abdicirao u korist svog drugog omiljenog sina Louisa Napoleona Bonapartea. Nakon toga je u noći 2. na 3. srpnja pobjegao iz Haarlema i nastanio se na neko vrijeme u Austriji. Napoleon je tada napao Nizozemsku 4. srpnja 1810., a samo pet dana kasnije ona je pripojena Francuskoj. Louis I. ili nizozemski odnosno holandski kralj ili zec kako vam draže, upisan je zlatnim slovima u povijest ove zemlje, a Napoleon to sigurno nije.
Piše: Sonja Kirchhoffer
