Leti, a ptica nije: Kakav je to neobični kljunaš?

U pustinjskoj regiji Kem Kem, smještenoj na području današnjeg Maroka, znanstvenici su nedavno otkrili fosilne ostatke ranije nepoznate vrste pterosaura. Nazvan Leptostomia begaaensis, ovaj neveliki leteći gmaz živio je prije 113 milijuna godina, u razdoblju srednje krede. Dok je u obitelji pterosaura bilo divova koji su mahali krilima promjera devet metara, ovaj gmaz bio je tek nešto veći od današnjeg purana. Ono što ga, međutim, čini bitno različitim od svih poznatih srodnika nisu dimenzije, već neobična morfologija kljuna. “Imao je uzak, nevjerojatno dugačak bezubi kljun. Pomalo je podsjećao na rapir, mač za ubadanje, a služio je, pretpostavljamo, hvatanju plijena – najvjerojatnije kukaca – u zemlji ili blatu”, objašnjava paleontolog David Martill, jedan od vodećih stručnjaka za pterosaure na svijetu. Ugledni znanstvenik, profesor na Sveučilištu u Portsmouthu, pretpostavlja da su fosile ove vrste njegovi kolege nalazili i ranije ali su ih pogrešno identificirali. “Ova životinja se toliko razlikuje od svih poznatih pterosaura da nam je trebalo neko vrijeme kako bismo je pravilno klasificirali. Moguće je da su neki od fosila ovoga gmaza pripisivani precima današnjih kivija, ibisa i sličnih ptica dugih kljunova”. Martill i Nick Longrich, kolega sa Sveučilišta u Bathu, metodom kompjutorizirane tomografije otkrili su začudnu mrežu kanala u gornjoj i donjoj čeljusti ovog pterosaura, a radna pretpostavka je da su tuda prolazili živci, pomoću kojih je životinja detektirala svoj podzemni plijen.

Piše: Lucija Kapural

Komentari