Za vas smo, nasumičnim redoslijedom, probrali manje poznate no iznimno zanimljive činjenice iz svjetske povijesti. Kako je nastao pisaći stroj? Odakle proizlazi vjerovanje da je petak trinaesti nesretan dan? Na svadbi kojeg su velikaša pojedene dvije tone slatkiša?Pročitajte i doznajte!
1. Skladatelj Giacomo Meyerbeer (1791. – 1864.) bio je Nijemac pravog imena Jakob Liebman Beer. Ono “Meyer” dodao je prezimenu u spomen rođaka koji mu je ostavio čitav imutak u naslijeđe.
2. Godine 1567. Filip II. otposlao je Fernanda Álvareza od Toleda u Flandriju kako bi ugušio pobunu protiv španjolske vlasti i katolicizma. Kraljev namjesnik uveo je vladavinu terora i najmaštovitije smrtne kazne, pogoršavši situaciju još više.
3. Američki izumitelj William Austin Burt 1829. godine je patentirao tipograf, preteču pisaćeg stroja. Ovaj pomalo nezgrapni uređaj stvorio je kako bi ubrzao komunikaciju brodskog inspektorata.
4. Firentinski državnik Lorenzo de’ Medici (1449. – 1492.), poznatiji kao Lorenzo Veličanstveni (na slici!), bio je na glasu kao rasipan čovjek. To je do izražaja naročito došlo na njegovu raskošnom vjenčanju s plemkinjom Clarice Orsini 1469. godine – tijekom svadbenog slavlja, pojedene su gotovo dvije tone slatkiša!
5. Praznovjerje o nesretnom petku trinaestom ukorijenjeno je u kršćanstvu. Povezuje se s detaljem da je na Posljednjoj večeri za stolom bilo trinaestero ljudi, a Isus je razapet sljedeći dan – u petak.
6. Sve do 1878. godine, kubanske žene nisu smjele raditi u tvornicama cigara. Te godine pripadnica ljepšeg spola prvi je put primljena na posao, no sve do 1960. godine samo su muškarci smjeli motati cigare, dok se ženski posao svodio na sortiranje listova duhana.
7. Viljuška je prvi put upotrijebljena u srednjem vijeku, no korištenje danas neizbježnog pribora za jelo prvobitno je smatrano skandaloznim. Dok su na stolovima talijanskih plemića bile redoviti dodatak već od jedanaestog stoljeća, Engleze je s njima upoznao Thomas Coryat tek 1611. godine, a čak i tada bio je izvrgnut ruglu zbog propagiranja te čudne naprave.
8. Dimnjak na lokomotivama devetnaestoga stoljeća imao je oblik glavice luka, s poklopcem koji je sprečavao izlijetanje iskrica, što je smanjivalo opasnost od izbijanja požara u šumama i poljima pokraj kojih se prolazilo.
Piše: Lucija Kapural
