Naše najpoznatije neolitičko naselje starčevačke kulture: Zadubravlje kod Slavonskog Broda

Fotografija: Pixabay.

Zanima li vas kako je izgledalo najpoznatije naselje naše najstarije neolitičke kulture u kontinentalnoj Hrvatskoj, zavirite u naš današnji članak.

Život uz vodu

Starčevačka je kultura u nas trajala otprilike između 7. i 5. tisućljeća prije Krista. Ona je bila dio širokog kulturnog neolitičkog kompleksa kultura. Njezini su se nositelji uglavnom bavili poljodjelstvom te su živjeli u trajnim naseljima. Naselja ove kulture su se uglavnom pozicionirala u blizini voda na uzvišenjima, a u nas su u njima dominarale zemunice. Ipak izvan Hrvatske pripadnici ove kulture preferirali su nadzemne objekte. Pretpostavlja se da je uzrok tome što je ovdje došao mali broj nositelja ove kulture koji se stopio s dominantnim starosjediocima.

Dobro istraženo i organizirano naselje

Zadubravlje kod Slavonskog Broda je dobar primjer istraženog neolitičkog naselja starčevačke kulture. Ono se smjestilo, karakteristično za ovu kulturu, na uzvišenju uz obalu rijeke Save. Čini se, sudeći prema drugim naseljima ove kulture, da su vodeni tokovi pripadnicima ove kulture bili nešto poput prometnica. Naselja su im bila dobro organizirana pa je vidljivo da su stambeni prostori bili odvojeni od radnih. Prostori za stanovanje nalazili su se u središnjem dijelu naselja dok su radni prostori bili razmješteni uokolo stambenog područja. Ovo je naselje bilo ograđeno ogradom od pruća (palisadom), a posjedovalo je i bunar, što je za ono vrijeme bilo prilično postignuće.


Keramički vrč iz bunara ove kulture. Fotografija: Muzej Brodskog Posavlja.

U središnjem dijelu su nađene samo tri zemunice svaka sa svojim ograđenim dvorištem. Interesantno je da unutar naselja nađeno samo jedno zajedničko ognjište, što je pokazatelj male i očito koherentne zajednice. Uz nastambe su pronađene manje jame koje su služile za otpad, ali i kao ostave. Nastambe su bile nepravilnog oblika, a imale su više prostorija. Između tri dvorišta zamijećeno je postojanje još jednog kružnog tlocrta koje je vjerojatno imalo funkciju središnjeg mjesta u naselju, ili možda pragmatičnog i sigurnog tora za stoku. Keramički nalazi idu u prilog da su se, između ostalog, ovdje uzgajale svinje.

Keramička glava svinje starčevačke kulture. Fotografija: Muzej Brodskog Posavlja.

Složena podjela radnog dijela naselja

Glede podijele naselja po radnim aktivnostima u jednom dijelu naselja nalazila su se skladišta za hranu, koja su bila visoko iznad zemlje kako bi se hrana sačuvala od mogućih poplava. Odvojeno je bilo smješteno područje za mljevenje žitarica, kao i tkalački stanovi, koje možemo prepoznati po visuljcima od keramičkih krhotina. Nađeni ostaci keramike u raznim proizvodnim fazama pokazuju da se u samom naselju proizvodila i keramika.

Pronađeni ukopi stanovnika ovog naselja pokazuju da su se pokojnici pokapali u bočnom i zgrčenom položaju u jamama, kao i da su ponekada imali grobne priloge. U Slavoniji su nađeni brojni nalazi ove kulture. Bila je to dugovječna kultura, koja je imala je više razvojnih faza, a o njezinoj duhovnoj komponentni svjedoče brojni žrtvenici, stilizirani kipići životinjskih i ljudskih figura i drugi nalazi.

Nanese li vas put do Slavonskog Broda, posjetite Muzej Brodskog Posavlja u kojem možete vidjeti brojne predmete pripadnika ove kulture.

Piše: Sonja Kirchhoffer

 

Komentari