Kamo nije smio ni ban Jelačić bez propusnice?

Revolucionarne godine 1848. u Zagrebu je Banska vlada kovala novac, i to srebrni i bakreni. Srebrni komadi su vrijedili 20 krajcara, a bakreni 1 krajcar (stoti dio forinte). Ideju da se počne kovati novac iznio je Ambroz Vranicani, predstojnik financijskog odjela Banske vlade tj. svojevrsni hrvatski ministar financija. Uz dozvolu bana Jelačića nabavio je iz Beča kalupe za izradu novca. Kovnicu je Banska vlada uredila u kući nekadašnjeg mađaronskog Casina. To je danas zgrada Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj ulici 1. Kovnica je u toj zgradi bila smještena u prizemlju, desno od ulaza u vrt.

Kovnicu su za vrijeme njezinog djelovanja čuvali vojnici. Bez pismene dozvole Ambroza Vranicanija nikome nije bio dopušten ulaz u kovnicu. Jednom prilikom je ban Jelačić krenuo u kovnicu. Prva straža ga je propustila, zbog čega je kasnije bila kažnjena. Tek ga je druga straža zaustavila, jer nije imao potrebnu propusnicu.

Kovnica je djelovala do 1. studenog 1848., tj. do dana kad je Jelačić ušao kao pobjednik u Beč, pobijedivši dva dana ranije kod Schwechata mađarsku vojsku koja je dolazila u pomoć bečkim revolucionarima. Danas se hrvatski kovani novac proizvodi u Svetoj Nedelji, gdje je smješten Hrvatski novčarski zavod.


Komentari