Carica Elizabeta (Sissi) – prethodnica Lady Di

Tragičan život Lady Di, a i opsesija medija novom kneginjom od Cambridga, pokazuju koliko zanimanje javnosti može pokazati kad su u pitanju okrunjene glave, pri čemu one ne moraju nužno biti osobe iz naše sadašnjosti ili najbliže prošlosti.

Dovoljno je u Austriji baciti pogled na policu s čokoladama u dućanima ili zaviriti u prosječnu trgovinu suvenira kako bi se stekao dojam o popularnosti ove žene više od 100 godina nakon smrti u atentatu u Ženevi. Popularna Sissi zapravo se potpisivala kao Lisi, a ime pod kojim je danas najpoznatija najvjerojatnije je rezultat pogrešno pročitanog potpisa. Elizabeta je kao osoba slobodna duha zarobljena strogim konvencijama bečkog dvora, modna ikona svog vremena i velika ljepotica, postala savršen materijal za stvaranje mita, ali i turističke atrakcije koja donosi veliku zaradu. Carica je bila izuzetno popularna u narodu, a posebno kod Mađara kojima je iskazivala posebnu naklonost, što je ujedno bio i njezin najveći iskorak u politiku. Većinu vremena Elizabeta se bavila svojom odjećom, sportom i putovanjima, koja su joj predstavljala bijeg iz nesretnog braka i strogih dvorskih propisa. Za cara Franju Josipa udala se 1854. godine, iako mu je namijenjena bila njezina sestra Helena. Tu prestaje svaka romantična priča. Iako su do kraja života ostali u prijateljskim i toplim odnosima, car i carica nisu bili vjerni bračnim zavjetima. Elizabeta se nije mogla prilagoditi strogim pravilima Bečkoga dvora. Tome je doprinosio i loš odnos koji je imala sa svekrvom Sofijom, koja je preuzela brigu o djeci carskog para. Njihova prva kćer umrla je u dobi od dvije godine, a nakon toga Elizabeta je rodila Gizelu, Rudolfa i Marie-Valerie. Posebno ju je pogodilo Rudolfovo samoubojstvo u dvorcu Mayerling 1889. godine. Franjo Josip bio je previše zauzet upravljanjem višenacionalnim carstvom punim problema da bi svojoj ženi mogao pokloniti dovoljno pažnje. Kako bi ispunila vrijeme, carica se bavila svojim brojnim hobijima. Bila je velika obožavateljica konja i odlična jahačica, učila je strane jezike i pisala pjesme. Bila je do te mjere opsjednuta svojim izgledom da ponekad danima ništa ne bi jela, a na izradu frizure trošila bi tri sata dnevno. Stvaranju mita o ovoj prelijepoj, ali nesretnoj ženi, doprinijele su brojne knjige i filmovi, od kojih je najpoznatija trilogija Ernsta Marischke s Romy Schneider u ulozi carice.

Autor: Andreja Ščapec


Komentari