Na današnji dan

Najvažniji globalni štrajk našeg doba

Fotografija: Screenshot YouTube (Greta Thunberg, Thousands More March in NYC Climate Strike | NBC New York).

Sve je zapravo počelo 20. kolovoza 2018. ispred švedskog parlamenta. Tog je dana ispred vrata ove švedske institucije samosvjesno sjela petnaestogodišnja učenica Greta Thunberg sa svojim transparentom na kojem je pisalo “Štrajk za klimu”. Uz sebe je imala i nekoliko letaka na kojima je pisalo zašto je tu gdje je. Bio je to prvi usamljeni školski klimatski štrajk.

Gretinom činu prethodilo je neobično sušno vrijeme u Švedskoj u kojem su gorjele šume. Sama je Greta izjavila da su je na akciju inspirirali drugi aktivisti njezine dobi iz srednje škole Marjory Stoneman Douglas u Parklandu na Floridi. Riječ je o mladim aktivistima koji su nakon pokolja u svojoj školi organizirali protest pod nazivom “Marš za naše živote”, godinu dana ranije. Bio je to marš koji je odlučno rekao ne oružju. Naravno, sama je Greta već poduže razmišljala o aktivizmu.

Fotografija: Screenshot YouTube (
Democracy Now!).

Svjesnost i mentalno zdravlje

Greta je postala svjesna klimatskih i ekoloških problema u dobi između 7 i 9 godina, a kako je rasla postajala je sve svjesnija krize u kojoj se nalazimo. To je utjecalo na njezino mentalno zdravlje te je postala depresivnom. Uočila je da su ljudi previše zaokupljeni svojim životima da bi se bavili klimom. To je u tolikoj mjeri utjecalo na njezin život da je u jednom trenutku prestala razgovarati s većinom ljudi, ali i jesti. Nešto se nekako u tom kritičnom periodu u njoj prelomilo i odlučila se na akciju umjeto pasivnog registiranja onoga što se uokolo događa. Njezino se fizičko i mentalno zdravlje nakon aktivacije naglo popravilo. Što je bila angažiranija to je bila sretnija. Iako je prvo pokušala djelovati u sklopu postojećih organizacija učinilo joj se da je sve to presporo, pa je odlučila ići usamljenim putem. Razmišljala je kako prisiliti čelne ljude u Švedskoj, ali i u drugim zemljama na promjene u politici koja je uglavnom usko vezana uz putanju krupnog kapitala.

Greta je tako donijela odluku da neće pohađati školu od 20. kolovoza do 9. rujna 2018., odnosno do izbora koji su se tada održavali u Švedskoj. Kaže da je u početku političari ispred parlamenta nisu primjećivali, pa čak ni kada su joj se počeli pridruživati i drugi učenici. Kako je vrijeme prolazilo počeli su je pozdravljati, ali komunikacija nije bila uspostavljena. Do promijene je došlo zahvaljujući medijima koji su Gretu učinili poznatom. Političari su kasnije najvećim dijelom nastojali iskoristili njezinu medijsku popularnost za vlastitu promidžbu, čast izuzecima. To je u osnovi značilo da je Greta dobila njihovu uvjetovanu pozornost.

Greta Thunberg Facebook.

Autizam u Gretinu slučaju je značio moć


Dotaknut ćemo se i činjenice da je ona autistična osoba, ali ne kako bi ju diskreditirali jer to već mnogi nastoje učiniti nego da bi naglasili da joj njezino stanje omogućava da bude u fokusu znatno duže od drugih ljudi. Greta svoj autizam doživljava kao super moć jer joj daje perspektivu koju drugi nemaju i tako vidi stvari bolje od ostalih Ona je napravila još kao djevojčica neke od ključnih promjena u svom životu ne bi li se uskladila s onim što govori. Prestala je putovati avionom, postala je veganka i odlučila je da više nikada neće kupovati nove stvari. U biti mlada Greta želi da ono što govori bude usklađeno s njezinim djelima, po čemu se razlikuje od velikog broja političara. Nije zgorega nadodati da je Gretina obitelj iznimno bogata što joj omogućava ovakav fokus i odbijanje kompromisa.

Njezin je štrajk potaknuo mlade u više od 100 zemlja da se pridruže ovom djelovanju.. Globalni pokret za klimu proizašao iz usamljenih štrajkova Grete Turnberg. Pokret je u prvi plan stavio globalnu i hitnu akciju kako bi se smanjile emisije ugljičnog dioksida ne bi li se spriječilo globalno zagrijavanje inad 1,5 stupnjeva Celzija, a koje će dovesti u pitanje daljnji život na Zemlji.

Globalni štraj za klimu organiziran je 15. ožujka 2019., a okupio je više od milijun štrajkaša u više od 2200 štrajkova u 125 zemalja. Iz Gretinih usamljenih akcija niknuli su i štrajkovi nazvani “Petak za budućnost”. U osnovi riječ je o pokretu koji motivira mlade da petkom umjesto da pohađaju nastavu sudjeluju u akcijama za sprječavanje klimatskih promjena. Greta je svoj zadnji štrajk pretkom održala u lipnju 2023. godine jer je tada završila školu. Naglasila je da to nije kraj školskih štrajkova niti započete akcije.

Ograničeno vrijeme s Gretom ili bez nje

Ovaj pokret ne traži da slušate konkretno Gretu ili nekog drugog iz redova mladih već znanstvenike koji kažu da je ponoć sasvim blizu. Klimatski pokret surađuje s ekolozima i klimatolozima koji daju potrebne informacije i provjeravaju podatke prije nego što se s njima izađe u javnost. Jasno je da smo u klimatskoj, ekološkoj i onda egzistencijalnoj krizi i svi koji nisu zabili glave u pijesak to su do sada već morali vidjeti. Političari su nam kako su pametni mladi ljudi zaključili ukrali sadašnjost, a našim potomcima gotovo da su zacementirali budućnost. Greta je i dalje aktivna, ali njezina prisutnost u medijima varira i zasjenjena je ratnim sukobimak koji su klimatsku krizu potisnuli u drugi plan.

Svijet se od Gretine inicijative nije promijenio u smislu da je došlo do smanjena emisija stakleničkih plinova i teško je da će se spriječiti daljnji porast temperature na globalnoj razini. No ovi su štrajkovi utjecali na diskurs javnosti i ukazali na najveću krizu našeg vremena. Iako najveći štraj nije najterao nositelje krupnog kapitala na promijene podigao je globalnu svijest o klimatskoj krizi. Možemo se tješiti činjenicom da su se štrajkovi kroz povijest pokazali uspješnima, no problem je što nam je vrijeme za učinkovitost vrlo ograničeno, rekli bismo “pred istekom trajanja”.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari