Ako znate kako su izgledale gozbe drevnog grčkog svijeta onda manje-više možete si pretpostaviti kako je to izgledalo u starih Rimljana. No iako su te gozbe međusobno nalikovale postojale su određene razlike u kojima je do izražaja dolazio rimski hedonizam. Zavirite u naš današnji članak i otkrijte sličnosti i razlike u gozbama ova dva svijeta.
Maštoviti i ekscentrični Rimljani
Kao i u grčkom svijetu, Rimljani su obožavali gozbe i one su bile važan dio njihova života. Dnevna prehrana Rimljana, kao i Grka, sastojala se od tri obroka. Prvi obrok se objedovao po ustajanju, a sastojao se od kruha, vina, datulja, kao i sira, meda i sličnog što je činilo trpezu bogatijih slojeva. Rimljani su oko podneva objedovali topla i hladna jela, a kada bi pala večer slijedio bi najvažniji obrok. S tim da je ta večera bila znatno ranija od one naše. Od začina Rimljani su najčešće upotrebljavali garum (riblji umak), koji se može usporediti po raširenosti upotrebe s današnjom Vegetom. Glavni obrok krajem republikanskog razdoblja postaje večera zamijenivši dotadašnji temeljni obrok, ručak. Rimljani su jeli u antičko doba povrće, meso, žitarice, začine, voće, i njihov je raspon prehrambenih namirnica bio širi od grčkog. Oni su bili poznati po svojoj ekscentričnosti pa su se na njihovim trpezama mogli naći flamingosi, jaja od prepelica, paunovi kao i najrazličitiji dijelovi životinjskih tijela, spremljeni na maštovite načine. Prema raspoloživim podacima Rimljani su imali razvijenu kulturu ispijanja vina, pa su u tu svrhu upotrebljavali niz čaša različitog oblika i materijala izrade.
Rimske gozbe uzbudljivije od grčkih
Gozba se sastojala od dva dijela koja su imala istu formu kao i u Grka s tim što su je Rimljani učinili još uzbudljivijom u smislu raznolike ponude hrane i pića, kao i zabavnih sadržaja. Primjenjivali su isti higijenski ritual uoči gozbe. Poput Grka, Rimljani su koristili ležaljke u blagovaonicama. Na rimskom ležaju mogle su istovremeno ležati tri osobe i na rimskim gozbama obično su bila postavljena tri ležaja do kojih su se donosili stolovi s pladnjevima. Ugledni Rimljani su na gozbu dolazili praćeni robovima koji su ih služili, tako da se njihov vlasnik nije morao ni micati s ležaljke. U pravilu je na večeru dolazilo devet ljudi. Ležalo se tako da je lijeva ruka služila kao podupirač, a desna je bila slobodna. Obrok bi počinjao nekom vrstom molitve, a jela su se donosila točno određenim redoslijedom. Prvo su se služila lagana jela koja su pobuđivala apetit poput jaja, salata i riba. Nakon predjela na red su dolazila glavna jela u tri slijeda. Na kraju se služio desert. Time je kao i kod Grka započinjao drugi dio gozbe. Uoči tog dijela gozbe Rimljani su tijela premazivali mirisnim uljima i glave bi ovjenčali vjenčićima.
Rimljani neskloni plesu
U zabavnom programu očiti su opet grčki utjecaji s akrobatima, egzotičnim plesačicama i igrama. Rimljani su voljeli ples, no za razliku od Grka sami nisu bili skloni plesu. Vino se pilo razrijeđeno s toplom i hladnom vodom, a omjer vode i vina kao i količinu vina koju je gost trebao popiti određivao je isto kao i u Grka, kockom izabrani stoloravnatelj. Žene su mogle prisustvovati gozbama, što je posljedica boljeg tretmana žena u rimskog nego u grčkog svijeta.
Određene razlike u gozbama dobrim dijelom su vezane uz sam mentalitet Rimljanina i Grka. Tako su Rimljani za razliku od skromnijih i umjerenijih Grka, bili skloni ekscentričnosti odnosno pretjerivanju u svim aspektima života.
Piše: Sonja Kirchhoffer
