Zamrznuto Bogatstvo Arktika (4)

IS2012-3006-04 14 April 2012 Resolute Bay, Nunavut, Canada Ranger Debbie Iqaluk leads the way as her patrol group heads out on a ten day long-range patrol as part of Operation NUNALIVUT 2012 in Resolute Bay, Nunavut. Operation NUNALIVUT 2012 is one of the major sovereignty operations conducted every year by the Canadian Forces in Canada’s North. This year’s operation will focus on the Canadian Forces demonstrating expeditionary capabilities in response to a simulated Whole of Government safety driven mission. The Operation runs from 10 April to 1 May, 2012, in and around Resolute Bay, Nunavut and involves approximately 150 Canadian Forces personnel from the Royal Canadian Navy, Royal Canadian Air Force, Canadian Army, and Canadian Rangers under the Command of Joint Task Force (North). Photo by Corporal Jax Kennedy, Canadian Forces Combat Camera © 2012 DND-MDN Canada French/Français IS2012-3006-04 14 avril 2012 Resolute Bay (Nunavut), Canada Debbie Iqaluk, membre des Rangers canadiens, dirige une équipe qui entame une patrouille à long rayon d’action de dix jours lors de l’opération Nunalivut 2012, à Resolute Bay (Nunavut). L’opération Nunalivut 2012 est l’une des principales opérations de protection du territoire menées annuellement par les Forces canadiennes dans le Nord canadien. Cette année, les Forces canadiennes montreront leurs capacités expéditionnaires dans le cadre d’une simulation de mission axée sur la sécurité pangouvernementale. L’opération se tient du 10 avril au 1er mai 2012 à Resolute Bay (Nunavut) et dans les environs. Quelque 150 membres des Forces canadiennes venant de la Marine royale canadienne, de l’Aviation royale canadienne, de l’Armée canadienne et des Rangers canadiens participent à l’opération, sous le commandement de la Force opérationnelle interarmées (Nord). Photo : Caporal Jax Kennedy, Caméra de combat des Forces canadiennes, © 2012 DND-MDN Canada

Kanadska prislušna postaja Alert toliko je duboko u Arktiku da je bliže Moskvi nego Ottawi. Nalazi se na najsjevernijoj točci otoka Ellesmere i samo je 500 milja udaljena od Sjevernoga pola. Postaja Alert najsjevernije je stalno naseljeno mjesto na čitavome svijetu.

Kanada je bila zabrinuta mogućnošću da se ruske bespilotne letjelice u većoj mjeri uključe u operacije nad Arktikom. Izradili su povjerljivu studiju o ograničenjima tih letjelica, zaključivši da one ne mogu nadzirati kanadski teritorij Arktika, osim ako ne razviju mogućnost nadopunjavanja gorivom u zraku. Također, lansirali su satelit Radarsat-2, sposoban za nadziranje kretanja ispod oblačnog sloja, a u kolovozu 2014. godine započeli su s eksperimentalnim misijama svojih bespilotnih letjelica na Arktiku.

Kanada i SAD: nadzor iz zraka

Osoblje postaje zaduženo je držati tamošnju antensku mrežu stalno operabilnom kako bi mogli presretati ruske komunikacije koje sadržavaju podatke o kretanjima njihovih trupa, zrakoplova i podmornica, kao i telemetrijske podatke iz raketnih testova te putanja vojnih satelita nad Arktikom. Te podatke Kanada dijeli sa svojim saveznicima u Washingtonu, kanalizirajući podatke prema najvećoj američkoj obavještajnoj agenciji NSA, dok im Amerikanci uzvraćaju uslugu dijeleći s njima podatke koje su sakupili u svojoj zrakoplovnoj bazi Thule na zapadnom Grenlandu. Ta se baza nalazi 1100 kilometara sjeverno od Arktičkog kruga, u pustoši gdje je najbliža nastamba Inuita od baze udaljena 100 kilometara. Thule je jedno od najizdvojenijih vojnih postrojenja na svijetu, a također i jedno od onih klasificiranih kao najstroža tajna. Iz te se baze šalju operativne naredbe za više od 140 satelita koji orbitiraju na visinama od 190 do 40 000 kilometara iznad Zemlje. Među satelitima koji prolaze iznad Rusije i njihovih arktičkih baza nalaze se i oni koji su opremljeni kamerama visoke razlučivosti, sposobnih uočiti predmete veličine svega nekoliko centimetara. U publikaciji američkog zrakoplovstva Airman, zapovjednik baze Thule izjavio je da su 2012. godine tehničari baze poslali čak 20 tisuća naredbi za korekcije putanja satelita, uz dodatne upute satelitima pod nadzorom NSA koje komunikacijske frekvencije trebaju pratiti, bilo da je riječ o telefonskim komunikacijama ili onima koje se odvijaju na internetu.


Kanada: Djed Božićnjak je naš građanin

santa_claus-1Kanađani izgleda nisu htjeli dopustiti Rusima najbizarniji potez u političkom prepucavanju oko Arktika. U prosincu 2013. godine premijer Kanade, Stephen Harper, proglasio je Djeda Božićnjaka kanadskim državljaninom i najavio njihov plan kojim će zahtijevati vlasništvo nad Sjevernim polom. Valjda je Sjeverni pol kanadski, budući da je to adresa njihova državljanina Djeda Božićnjaka? Harper je 2007. godine izjavio: “Kanada ima izbor u obrani suvereniteta nad Arktikom: ili ćemo svoj suverenitet koristiti ili ćemo ga izgubiti. Nemojte imati nikakve sumnje da ga ova vlada misli koristiti.”

Ruski odgovor stigao je svega tri mjeseca kasnije. Glasnogovornik ruske vlade najavio je da će Moskva izgraditi bazu za bespilotne letjelice odmah ispod Arktičkoga kruga, svega 700 km od Aljaske. Kada bude dovršena, Rusija će biti jedina država sposobna za uporabu bespilotnih letjelica na nebu Arktika u punom obimu.

Norveška demonstracija sile

I Norveška postaje nervozna zbog ruskog djelovanja. Otprilike istovremeno kada se odvijala ruska vojna vježba na Arktiku i oni su proveli svoju koja je uključivala oko 5000 vojnika i 400 vozila. Norvežani imaju drugačiju taktiku prisluškivanja: u prosincu 2014. godine norveška je premijerka Erna Solberg krstila 250 milijuna dolara vrijedan brod imenom Marjata. Taj bi brod za službu trebao biti spreman 2016. godine. Smatra se da će Marjata biti jedan od najsofisticiranijih vojnih brodova obavještajne namjene, barem prema podatcima koje je objavila norveška vojska. General Kjell Grandhagen izjavio je da će zadaća Marjate biti sustavno mapiranje svih vojnih i nekih civilnih aktivnosti koje se odvijaju u blizini Norveške. Brod je dizajniran prvenstveno za nadzor ruskih komunikacija i praćenje suparničkih radarskih frekvencija kako bi ih mogli uspješno ometati ako dođe do sukoba.

Skandinavci iznose dokaze da je Arktik njihov

Kako bi zadovoljila propisani desetogodišnji rok za predaju dokumentacije Komisiji za granice epikontinentalnog pojasa, Norveška je argumente za vlasništvo nad Arktikom predala 2006. godine. Oni tvrde da se njihovo morsko dno proteže kako u Atlantski tako i u Arktički ocean na tri mjesta: preko tzv. Loopholea u Barentsovome moru, području koje graniči s ruskim i na kojem su dvije države dogovorile morsku granicu, zatim preko zapadne Nansin brazde u Arktičkom oceanu i preko područja nazvanog Banana Hole koje se nalazi između Norveške, Islanda, Farskih otoka i Grenlanda. Ali i Norveška bi se mogla uključiti u borbu za greben Lomonosov, ovisno o tome kakve će podatke dobiti od raznih istraživačkih misija koje su u tijeku. Ono što je važno kod predaje zahtjeva jest samo poštivanje roka od deset godina, a sam zahtjev i dokumentaciju može se naknadno dopunjavati bez ikakve penalizacije. Kada je Danska predala svoj zahtjev na prava nad grebenom Lomonosov, tvrdeći da je on prirodni produžetak Grenlanda koji je danski teritorij pod samostalnom upravom i onaj koji je najbliži Sjevernom polu, predstavila je znanstvene dokaze koji su se preklapali s onima koje su predali Rusi i Kanađani.

Piše: Vladimir Perić

Komentari