Vladislav II. rodio se 1174. u Saskoj. Bio je sin vladara Bohemije Vladislava I. Kad je stric Sobjeslav I. došao na vlast, Vladislav II. otišao je rođacima u Bavarsku. Dobio je zadatak okupiti manju vojsku, koju je bohemski vojvoda trebao staviti caru na raspolaganje. Mladi je Vladislav uzeo novac i pobjegao u Ugarsku. Unatoč tome, nakon stričeve smrti 1140. staleži su ga izabrali za novog vladara Bohemije, a car je potvrdio izbor.
Moravski velikaši pokušali su srušiti Vladislava i napali su Bohemiju. Nakon početne pobjede Vladislava je izdao njegov vojnik i morao se povući. Potom se uputio kralju Konradu III. u Würzburg i zatražio pomoć. U međuvremenu je bohemska vojska uspjela sama obraniti Prag, a uz pomoć Konradove vojske izbacili su moravsu vojsku sa svog teritorija. Osim toga, Vladislav je podčinio Moravsku.
Vladislav je više vezao Bohemiju uz Carstvo, čak je sudjelovao u Drugom križarskom ratu 1147. godine. Potom se u Zagrebu sastao s bizantskim carem Manuelom I. te se nastavio boriti protiv poganskih Slavena oko Kijeva i Krakova.
Novi car Fridrik Barbarosa krenuo je na Italiju i Poljsku. Vladislav II. dokazao se u borbi te zaradio kraljevsku krunu Bohemije. Izabran je za kralja 11. siječnja 1158. te mu je car dao okrug Bautzen u Saskoj, Poljska je morala plaćati danak za Šleziju, a njegov politički utjecaj je porastao u istočnoj Europi.
Tijekom njegove se vladavine Bohemija razvijala gospodarski i kulturno. Oko 1160. dao je sagraditi kameni most u Pragu. Iako je Moravska formalno bila samostalna grofovija, njome je uvijek vladao netko od Pšemislovića. Bohemija je postala važan i snažan dio Rimsko-Njemačkog Carstva s moćnim plemstvom.
Pokušao je sinu Bedřichu osigurati krunu bez odobrenja cara. Odrekao se svojih titula i sina proglasio vojvodom. Kako car nije prihvatio takvu samovolju, Bedřich je morao odstupiti. Kad je novim vojvodom proglašen Oldřichov sin, Vladislav je morao otići iz zemlje. Otišao je u Tiringiju i umro 1174. godine.
Piše: Marsela Alić
