Najveći skandal američke politike prije Watergatea, vezuje se uz vrijeme kada je Alaska Packard Davidson postala prva ženska zaposlenica tadašnjeg BOI-ja (Bureau of Investigation), preteče FBI-ja (Federal Bureau of Investigation). Zaposlena je neposredno prije izbijanja afere velikih razmjera, koja je nazvana “Teapot Dome skandal”. Spomenuti je skandal osramotio američke političare jer je otkrio zastrašujuće razmjere korupcije tadašnje administracije američkog predsjednika Warrena G. Hardinga, a koja se dogodila između 1921. do 1923. U pitanju je afera primanja mita od naftnih kompanija, u kojoj je predsjednikov ministar unutarnjih poslova Albert Bacon Fall, optužen za pogodovanja u dodjeli ekskluzivnih prava na rezerve nafte u Teapot Doemu u Wyomintu, kao i na dvije lokacije u Kaliforniji, privatnim kompanijama, a koje su tako dobile monopol u tom poslu.
Zaposlena u istraživanju korupcijskih afera
Dana 11. listopada 1922., pedeset i četverogodišnja Alaska Packard Davidson iz imućne industrijske obitelji Packard, se pridružila BOI-ju, agenciji koja je djelovala od 1908. godine. Po zaposlenju prvo je prošla obuku u njujorškom uredu, a nakon nje je premještena u ured u Washingtonu. Premda je trebala biti zaposlena na slučajevima trgovine ljudima, bila je zadužena za druge poslove u agenciji jer je, kako kažu, bila ograničeno korisna u njihovom provođenju. Umjesto na području trgovine ljudima zaposlena je u odjelu korupcije. Ovakav način zapošljavanja, otvara pitanje je li se u agenciji zapošljavalo prema zahtjevima radnog mjesta ili po pogodnosti osobe kojoj se onda nalazio adekvatan posao.
Sa šefom odlaze i njegovi uposlenici
Moguće da je riječ o nekakvom poslovnom angažmanu u kojem je ona primljena kao dio neke pogodbe. Radila je dugo na području financija u svijetu u kojem su dominirali muškarci jer je vodila poslove svoje braće, koja su osnovala iznimno uspješnu kompaniju “Packard Electric”. Kažu da je bila plaćena 7 dolara po danu, i da bi na taj iznos dobila još 4 dolara ukoliko bi određeni dan putovala. Prema izračunu to je bio ekvivalent zaradi od 102 dolara na dan, što je iz hrvatske perspektive i danas poželjna i rijetkima dostižna plaća. Njezin je nadređeni šef BOI-ja William J. Burns, također, bio dio korupcijske afere, a s njegovim padom otišle su i Alaska Packard i Jessie Duckstein 1924. godine. Potonja Jessie je imenovana specijalnom agenticom od strane spomenutog ravnatelja agencije samo godinu prije podnođenja ostavke. Ona je počela raditi u uredu prije Alaske 1921. godine, ali kao Burnsova stenografistica, koju je on kasnije unaprijedio.
“Upucat ću Hoovera!”
Ovaj skandal jedan od najvećih u američkoj povijesti, doveo je do imenovanja novog ravnatelja BOI-a J. Edgara Hoovera, koji je ovu dužnost obavljao sve do svoje smrti 1972. Sam Hoover imao je kontradiktoran stav prema ženama jer je s jedne strane živio sa svojom majkom sve do njezine smrti, koja se zbila u dobi kada je imao 43 godine, a istovremeno je smatran homoseksualcem. On je smatrao da žene nisu dorasle poslovima koji se traže u agenciji, što je stav koji nikada nije promijenio. Ovaj kontradiktorni stav vidljiv je u tome što su Alaska i Jessi bile prisiljene dati otkaz po Hooverovom imenovanju. Nakon toga je, ipak zaposlio jednu ženu Leonore Houston, koja je postala posebni agent u terenskom uredu u Philadelphiji i koja je radila za agenciju četiri godine. Možda je njezinim zapošljavanjem želio ugušiti glasine o svojoj mizoginiji. No, Leonore je kasnije nakon što je prestala s radom u agenciji završila u mentalnoj instituciji, pri čemu je imala halucinacije te je znala govoriti kako će upucati Hoovera. Nakon nje u agenciji nije bilo žena sve do Hooverova odlaska. Vratimo se na Alasku, koja je morala podnijeti ostavku 1924. godine, i za koju nije bilo nikakvih naznaka da ne radi dobro svoj posao.
Alaska od Aljaske!
Alaska Packard rodila sa 1868. godine, a ime je dobila po američkoj saveznoj državi Aljasci, koju su Sjedinjene Države kupile godinu dana prije njezina rođenja od Rusije, za nešto više od 7 milijuna američkih dolara, što bi danas iznosilo oko 130 milijuna dolara. Rođena je u gradu Warrenu u istočnoj američkoj saveznoj državi Ohiu. Živjela je u bogatoj obitelji industrijalaca, u jednoj od najvećih kuća grada Warren. Njezina braća James Ward Packard i William Doud Packard bili su kasnije uspješni suosnivači tvrtke Packard Motor Car Company, koja se proslavila proizvodnjom luksuznih automobila. Kompaniju je kupio General Motors 1932. Zanimljivo je da nije pohađala fakultet. Očito je naobrazbu u financijskom dijelu poslovanja dobila kod kuće. Obožavala je jahanje i sudjelovala je na brojnim natjecanjima. Dva puta se udavala, prvi brak je završio razvodom, a iz tog braka je dobila kćer, koja je imala mentalnih poteškoća te ju je smjestila u dom za djecu s posebnim potrebama, gdje je djevojčica umrla u osmoj godini života. Kasnije se udala ponovno, ali je kraj života dočekala kao udovica. Umrla je 16. srpnja 1934. u Virginiji u šezdeset i šestoj godini.
Život Alaske Packard je do danas nedovoljno istražen, pa nemamo odgovore na brojna pitanja poput onog kako je Alaska uopće dobila posao u ovoj agenciji.
Piše: Sonja Kirchhoffer
