Trump je 2019. dobio “nogu” od Danske: Neki misle da se sve može kupiti, e’ pa ne može! Barem ne za sada.

Činjenica je da živimo u svijetu u kojem najčešće vrijediš koliko novca imaš, no neke stvari nisu na prodaju, iako oni koji imaju vrtoglavo mnogo novca smatraju da im je sve dozvoljeno pa i kupnja tuđeg državnog teritorija. Da to nije uvijek tako iskusio je i donedavni predsjednik SAD-a Donald Trump.

Trgovanje državnim teritorijima nije neuobičajeno

O kupnji Grenlanda se ozbiljno razgovaralo u predsjedničkom odajama tijekom Trumpova mandata. Trump je imao iskustva u poslovanju s nekretninama pa je vjerovao da će ovo biti za njega “lak zalogaj”, ali se prevario. Trgovanje državnim teritorijima nije tako neuobičajeno kako se čini. Tako su primjerice Amerikanci kupili Aljasku od Rusa, Louisianu od Francuza, a Manhattan od Indijanaca i sl.

Razlozi za kupnju?


Prema mišljenju bivše administracije, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa ova bi kupnja bila višestruko isplativa jer bi dovela u pitanje kinesku dominaciju u svjetskoj industriji metala. U osnovi Grenland je danas zemlja sa svojom samoupravom, no ona je u vanjskoj politici i obrani usko vezana uz Dansku. Uz gospodarsku važnost ima i stratešku vrijednost “tampon zone” između SAD-a i Rusije.

Argumenti za cjenkanje

Prema mišljenju Trumpa sve ima svoju cijenu pa je tako njemu bilo logično da Danska neće moći odbiti “primamljivu” američku ponudu. Kao iskusan trgovac nekretninama i poslovni čovjek došao je do važnog podatka da Grenland ovisi o Danskoj, koja svake godine daje Grenlandu 700 milijuna dolara, što iznosi polovicu svih otočnih prihoda. U pitanju je najveći svjetski otok, ako Australiju razmatramo kao kontinent. U osnovi to je dobar argument za pregovore i na kraju krajeva cjenkanje. S obzirom na to da je Grenland još uvijek pod paskom Danske ponuda je upućena danskoj premijerki Matte Frederiksen koja je odgovorila iduće:”Grenland nije na prodaju. Grenland nije danski. Grenland pripada Grenlandu. Iskreno se nadam da to ne misle ozbiljno.”

Turbulentna povijest

Povijest Grenlanda koja se može pratiti još od druge polovice 9. st. je vrlo turbulentna. Grenland je uvijek bio pod raznim osvajačima. Čim bi jedni otišli pojavili bi se novi interesenti koji su najčešće bili u sukobu s domorodačkim stanovništvom Inuitima. Oni su u početku velikim dijelom naseljavali sjeverni dio otoka, no sa jačim zahlađenjem, koje je nastupilo još u 14. st., dolazilo je do laganog pomicanja naselja prema jugu.

Diplomatski skandal

Kupnju su odbili danski, a zatim i grenlandski dužnosnici. Trump se na to naravno strahovito uvrijedio i napravio, a kako drugačije, negoli pravi mali diplomatski skandal otkazujući državni posjet Danskoj, gdje ga je trebala ugostiti kraljica Margareta II. Istovremeno je uvrijedio dansku premijerku poručivši joj da je ona “gadna” osoba u smislu svog neugodnog ponašanja.

Nova taktika

No, činjenica je da Trump, i američka administracija, ne odustaju tako lako kada na vidiku ugledaju „zlatnu koku“. Tako su SAD-e pribjegle novoj taktici te su ponudili Grenlandu paket pomoći u iznosu od 12 milijuna dolara za daljnji gospodarski razvoj. Ono što SAD-u ide u prilog je činjenica da je promjena klime nešto što tadašnjeg predsjednika nikada nije zanimalo ni brinulo. On u tome nije vidio problem već priliku za dodatno bogaćenje.
Trumpov veliki posao s nekretninama u smislu kupnje ovog otoka je neslavno propao, no samo za sada. Pomoć koju su SAD-e ponudile Grenlandu namijenjena je navode: održivom razvoju s naglaskom na energetici i prirodnim resursima, jačanju turizma i proširivanju obrazovnih kontakata. No, pristajanje na ovaj način financiranja otvara pitanje hoće li na kraju američka politika postići svoj cilj s Trumpom ili bez njega. S logične komercijalne strane to je pametan potez, naravno ako po strani ostavimo etička pitanja, poput onih vezanih uz ekologiju i autohtono stanovništvo i njihova prava. Ispod Grenlanda leže brojna prirodna bogatstva i ta bi kupovina bila vrlo isplativa onome tko kupuje taj teritorij. Područje obiluje metalima poput zlata, olova, cinka, dijamanata, i drugih materijala, koji su velikim dijelom temelj moderne industrije usmjerene na proizvodnju mobilnih uređaja računala i električnih automobila. Tome u prilog ide i sve toplija klima koja će dovesti, čini se, vrlo skoro do otapanja ledenih površina, što će olakšati eksplataciju ovih resursa.

Zabrinjavajuće činjenice

Budući da Danska još uvijek odlučuje za Grenland po vanjskopolitičkim pitanjima ona je u osnovi mogla prihvatiti američku ponudu, no kao visoko civilizirana zemlja Ustav Danske propisuje da budućnost Grenlanda ovisi o njezinim stanovnicima koji će o tome odlučiti na referendumu.
Ono što zabrinjava u cijeloj priči da je riječ o najvećem otoku koji je ujedno najslabije naseljeni teritorij na svijetu, broji manje od 60 000 ljudi. Tamošnje stanovništvo živi dosta skromno i to uglavnom preživljava od ribolova, što čini samo polovicu potrebnih prihoda, a s klimatskim promjenama za očekivati je da će prihodi od ribarenja postati još manji, što znači da će ovdašnje stanovništvo doći “do zida” pred odlukom što i kako dalje. Grenland ovisi o danskim subvencijama, a kada izglasaju nezavisnost ostat će i bez toga.

Otvaranje američkog konzulata

Amerikanci su, u međuvremenu, otvorili konzulat na Grenlandu. Na otoku su još tijekom Drugog svjetskog rata osnovane američke vojne baze dok je Danska bila okupirana. Nakon ulaska Danske u NATO početkom pedesetih 20. st., vrlo brzo je došlo do uspostave danske vlasti nad otokom. Američki konzulat osnovan 2020. je vjerojatno uvertira za nastavak prodora na Grenland, samo na jedan suptilniji način. Većina stanovnika živi u glavnom gradu Grenlanda Nuuku, ali zemlja nema razvijenu infrastrukturu te se iz jednog u drugi obalni grad dolazi zrakoplovima i brodovima, što je u vrijeme jakih zima nemoguća misija. Kakva je sad situacija po tom pitanju vrlo je upitno.

Pitanje nezavisnosti Grenlanda neupitno, no upitno je kako će to oni iskoristiti?

Neupitno je da će Grenland postići uskoro nezavisnost, no pitanje je kako će tu priliku iskoristiti hoće li svoju novo stećenu nezavisnost prodati Amerikancima, Kinezima ili nekom trećem tko više plati ili će pokušati se realizirati kao samostalna država i nacija. U tom smislu sve veća prisutnost američkog kapitala, kao i tvrtki je zabrinjavajuća jer u svijetu u kojem živimo ništa nije besplatno pa svako ulaganje sa sobom najčešće nosi neko očekivanje zauzvrat.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari