Na današnji dan

Trump dobio “nogu” od Danske pa izazvao pravi mali diplomatski skandal

Fotografije: Reddit i Screenshot YouTube ( LifesBiggestQuestions).

Činjenica je da živimo u svijetu u kojem najčešće vrijediš koliko novca imaš, no neke stvari nisu na prodaju, iako oni koji imaju vrtoglavo mnogo novca smatraju da im je sve dozvoljeno, pa i kupnja tuđeg državnog teritorija. Da to nije uvijek tako iskusio je i donedavni predsjednik SAD-a Donald Trump.

Trgovanje državnim teritorijima nije neuobičajeno

O kupnji Grenlanda se ozbiljno razgovaralo u predsjedničkom odajama tijekom Trumpova mandata. Trump je imao iskustva u poslovanju s nekretninama pa je vjerovao da će ovo biti za njega “lak zalogaj”. Trgovanje državnim teritorijima u prošlosti nije bilo tako neuobičajeno, pa su tako primjerice Amerikanci kupili Aljasku od Rusa, Louisianu od Francuza, a Manhattan od Indijanaca i sl.

Razlozi za kupnju?

Prema mišljenju administracije, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa ova bi kupnja bila višestruko isplativa jer bi dovela u pitanje kinesku dominaciju u svjetskoj industriji metala. U osnovi Grenland je danas zemlja sa svojom samoupravom, no ona je u vanjskoj politici i obrani usko vezana uz Dansku. Uz gospodarsku važnost ima i stratešku vrijednost “tampon zone” između SAD-a i Rusije.


Argumenti za cjenkanje

Prema mišljenju Trumpa sve ima svoju cijenu pa je tako njemu bilo logično da Danska neće moći odbiti “primamljivu” američku ponudu. Kao iskusan trgovac nekretninama i poslovni čovjek Trump je došao je do podatka da Grenland uvelike ovisi o Danskoj, koja svake godine daje Grenlandu 700 milijuna dolara, što iznosi polovicu svih prihoda ovog najvećeg svjetskog otoka. Taj se podatak činio kao dobar argument za pregovore i na kraju krajeva cjenkanje. S obzirom na to da je Grenland još uvijek pod paskom Danske ponuda je upućena danskoj premijerki Matte Frederiksen koja je odgovorila iduće:

Grenland nije na prodaju. Grenland nije danski. Grenland pripada Grenlandu. Iskreno se nadam da to ne misle ozbiljno.

Turbulentna povijest

Povijest Grenlanda koja se može pratiti još od druge polovice 9. st. je vrlo turbulentna. Grenland je uvijek bio pod raznim osvajačima. Čim bi jedni otišli pojavili bi se novi koji su najčešće bili u sukobu s domorodačkim stanovništvom Inuitima. Domorodci su u početku najvećim dijelom naseljavali sjeverni dio otoka, no s jačim zahlađenjem koje je nastupilo još u 14. stoljeću, došlo je do njihovog laganog seljenja na jug.

Diplomatski skandal

Kupnju su odbili danski, a zatim i grenlandski dužnosnici. Trump se na to strahovito uvrijedio i napravio, a kako drugačije, negoli pravi mali diplomatski skandal otkazujući državni posjet Danskoj, gdje ga je trebala ugostiti kraljica Margareta II.  Zbilo se to 21. kolovoza 2019. godine. Istovremeno je izašao u javnost s izjavom u kojoj je uvrijedio dansku premijerku poručivši joj da je ona “gadna” osoba u smislu svog neugodnog ponašanja, iako je to kod njega moglo imati i drugu konotaciju.

Nova taktika

No, činjenica je da američki političari ne odustaju tako lako kada na vidiku ugledaju nešto profitabilno. Tako su SAD kasnije pribjegle novoj taktici te su ponudili Grenlandu paket pomoći u iznosu od 12 milijuna dolara za daljnji gospodarski razvoj. Ono što SAD-u u budućnosti ide u prilog je promjena klime, koja Trumpa nije nikada zanimala ni brinula. On u klimatskim promjenama vidi samo priliku za dodatno bogaćenje.
Trumpov veliki posao s nekretninama u smislu kupnje ovog otoka je neslavno propao, no to ne znači da administracija nekog novog predsjednika neće pokušati isto. Američka pomoć Grenlandu namijenjena je navode: održivom razvoju s naglaskom na energetici i prirodnim resursima, jačanju turizma i proširivanju obrazovne suradnje.

Ispod Grenlanda leže brojna prirodna bogatstva i ta bi kupovina bila vrlo isplativa. Područje obiluje metalima poput zlata, olova, cinka, dijamanata, i drugih materijala, koji su velikim dijelom temelj moderne industrije usmjerene na proizvodnju mobilnih uređaja računala i električnih automobila. Sve toplija klima dovest će vrlo skoro do otapanja ledenih površina, što će olakšati eksploataciju ovih resursa.

Zabrinjavajuće činjenice

Budući da Danska još uvijek odlučuje za Grenland u vanjskopolitičkim pitanjima ona je u osnovi mogla prihvatiti američku ponudu, no kao visoko civilizirana zemlja Ustav Danske propisuje da budućnost Grenlanda ovisi o njezinim stanovnicima koji će o tome odlučiti na referendumu.
Ono što zabrinjava u cijeloj priči da je riječ o najvećem otoku koji je ujedno najslabije naseljeni teritorij na svijetu, a broji manje od 60 000 ljudi. Tamošnje stanovništvo živi dosta skromno i to uglavnom preživljava od ribolova. Taj ribolovi čini samo polovicu potrebnih prihoda, a s klimatskim promjenama očekuje se da će prihodi od ribarenja postati još manji, što znači da će ovdašnje stanovništvo doći do egzistencijalnih pitanja. Grenland ovisi o danskim subvencijama, a kada dođe do izglasavanja nezavisnost otočani će ostati i bez tog važnog dijela prihoda.

Otvaranje američkog konzulata

Amerikanci su, u međuvremenu, otvorili konzulat na Grenlandu 2020., a na otoku su prisutni još od Drugog svjetskog rata kada su na njemu osnovali američke vojne baze u trenutku dok je Danska bila okupirana. Nakon ulaska Danske u NATO početkom pedesetih 20. st., vrlo brzo je došlo do uspostave danske vlasti nad otokom. Osnivanje američkog konzulata je vjerojatno uvertira za nastavak prodora na Grenland, samo na jedan suptilniji način. Većina stanovnika živi u glavnom gradu Grenlanda Nuuku, ali zemlja nema razvijenu infrastrukturu te se iz jednog u drugi obalni grad dolazi zrakoplovima i brodovima, što je u vrijeme jakih zima poprilično teško.

Pitanje nezavisnosti Grenlanda neupitno, no upitno je kako će to oni iskoristiti?

Neupitno je da će Grenland postići uskoro nezavisnost, no pitanje je kako će tu priliku iskoristiti hoće li svoju novo stečenu nezavisnost prodati Amerikancima, Kinezima ili nekom trećem tko plati više ili će se pokušati realizirati kao samostalna država i nacija. U tom smislu sve veća prisutnost američkog kapitala, kao i tvrtki je zabrinjavajuća jer u svijetu u kojem živimo ništa nije besplatno pa svako ulaganje najčešće nosi i neko uzvratno očekivanje.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari