Moldavija – stoljećima na granici velikih sila

Moldavija (rum. Moldova) povijesna je pokrajina između Istočnih Karpata i rijeke Dnjestar. Uz Vlašku i Transilvaniju čini jednu od tri povijesne regije Rumunjske. Valja ju razlikovati od današnje Republike Moldavije, koja zauzima istočnu polovicu povijesne Moldavije. Ta polovica poznata je i pod povijesnim nazivom Besarabija.

rijeka Moldova
rijeka Moldova

Moldavija je ime dobilaprema rijeci Moldovi, ali postoji više teorija o točnom nastanku imena. Legendu nam donosi Dimitrije Cantemir, moldavski knez i polihistor, u djeluDescriptio Moldaviae: vojvodaDragoș je iz regije Maramureš (danas granica Ukrajine i Rumunjske) krenuo u lov na divlja goveda i ugledao bika s oznakom u obliku zvijezde. Sustigao ga je na obali rijeke, ali je tom prilikom bik usmrtio njegovu lovačku kuju Moldu, prema kojoj je nazvana rijeka, a zatim i država.

U starom vijeku na tom su prostoru živjeli narodi Dačani i Geti, koje su početkom 2. stoljeća podjarmili Rimljani. Rimljani su 275. napustili pokrajinu, ali je dio romaniziranog stanovništva ostao živjeti u pokrajini. Tijekom ranog srednjeg vijeka na vlasti su se izmijenili Goti, Gepidi, Huni, Avari, Slaveni, Bugari, Kijevski Rusi, Pečenezi, Oguzi, Kumani i Mongoli. Kronike prvi put spominju prisutnost Vlaha u Moldaviji u 12. stoljeću. 

Regija je razvila jedinstven identitet sredinom 14. stoljeća, kad ju je osvojio vojvodaDragoș, vjerojatno ugarski vazal. Iako se Dragoșa obično smatra utemeljiteljem Moldavije, danas prevladava mišljenje da je prvi neovisni vladar Moldavije bio Bogdan I. Njegov nasljednik Latcu prešao je na katoličanstvo, ali je većina stanovništva ostala pravoslavna. Latcua je papa Grgur XI. oslovljavao kao moldavskog vojvodu, što je u to vrijeme važilo kao svojevrsno međunarodno priznanje. Ipak, iz istih dokumenata vidljivo je da je Latcu priznavao ugarsko vrhovništvo.

Stjepan Veliki
Stjepan III. Veliki

Najveći vladar srednjovjekovne Moldavije bio je Stjepan III. Veliki(1457. – 1504.). Najpoznatiji je po velikoj pobjedi nad Osmanlijama u Bitki kod Vasluija 1475. godine. Stjepan III. uspio je uspostaviti vlast nad Vlaškom 1471., a 1489. i nad Transilvanijom, postavši time prvi domaći vladar koji je vladao nad svim trima rumunjskim zemljama. 

Moldavija je ipak do 18. stoljeća ostala vazalna kneževina Osmanskog Carstva. Unatoč tomu, u njoj su osnovane dvije pravoslavne biskupije. Moldavci su sudjelovali u mnogim bitkama protiv Habsburgovaca za prevlast nad Transilvanijom, kao i u slavnoj Bitki za Siget 1566., dakako, na osmanskoj strani.

Moldavci su u nekoliko navrata uz potporu Poljsko-Litavske Unije ustali protiv Osmanlija. Najpoznatiji ustanak počeo je 1600. pod Mihailom Hrabrim, kojeg neki nazivaju Moldavskim Braveheartom. Svi pokušaji rezultirali su neuspjehom. Moldavske snage podupirale su Mehmeda IV. prilikom opsade Beča, ali je završila neuspješno.

Kako je u 17. stoljeću Osmansko Carstvo znatno oslabjelo, nametalo je Moldaviji sve veći danak. Moldavski vladari počeli su krivotvoriti novac, a vojske su im bile sve slabije. Moldavija je kao stočarska zemlja s malo stanovnika i dalje bila važan izvor žita i goveda za Osmansko Carstvo. Moldavci su većinu proizvoda smjeli prodavati isključivo osmanskim trgovcima. To je vrijeme karakterizirao uspon robno-novčanog gospodarstva. Seljaci su izgubili slobodu i postajali kmetovi, a boljari (plemstvo) postajali su sve slabiji. Boljari su se stoga priklanjali Osmanlijama u borbi za očuvanje privilegija pred kneževima.

Osmanko Carstvo zauzima Moldaviju
Osmanko Carstvo zauzima Moldaviju

Godine 1711. knezDmitrije Cantemir pokušao je izboriti neovisnost Moldavije oslanjajući se na Rusiju pod Petrom Velikim. Njegova pobuna završila je porazom, a funkcija kneza ukinuta je. Osmanlije su otad na vlast postavljali isključivo fanariote, bogate Grke iz Istanbula.

Tzv. Epohu fanariota inaugurirao je Nikola Mavrokordat. Obilježavale su je intrige, korupcija i visoki porezi, kao i povremeni prodori habsburških i ruskih vojski duboko u moldavski teritorij. Međutim, fanarioti su potaknuli i modernizacijske reforme u duhu prosvjetiteljstva uključujući kodifikaciju prava, uvođenje modernog činovničkog sustava i ukidanje kmetstva.

Oslabjelo Carstvo nije više moglo braniti svoje posjede tako da je 1775. Habsburška Monarhija zauzela Bukovinu, dio Moldavije. Godine 1812. Rusija je zaposjela Besarabiju i tad počinje dominirati cijelom Moldavijom iako je ona još uvijek službeno bila dio Osmanskog Carstva. Pod ruskim utjecajem uvedene su brojne političke i gospodarske reforme te je donesen prvi Ustav. Godine 1859. Moldavija je stupila u personalnu uniju s Vlaškim Kneževstvom, čime je stvorena Rumunjska. Istočni dio Moldavije kasnije je potpao pod sovjetsku vlast, a iz njega je 1991. nastala Republika Moldavija. 

Grb i zastava Moldavije sastoje se od zlatne glave divljeg goveda ili europskog bizona na crvenoj pozadini.Predstavlja bika kojeg je prema legendi lovio Dragoș.Iznad glave nalazi se zlatna petokraka zvijezda, lijevo od glave je zlatna ruža, a glavi zdesna je zlatni polumjesec. Grb je prvi put u izvorima zabilježen u vrijeme kneza Stjepana Velikog krajem 15. stoljeća, ali su boje i simboli uz glavu katkad bili različiti (primjerice, na nekim verzijama pojavljuje se ljiljan). Buđenjem nacionalne svijesti u 19. stoljeću crvena i plava sve se češće pojavljuju kao dominantne boje grba i zastave. Današnji grb Republike Moldavije sastoji se od orla koji drži štit s povijesnim grbom Moldavije, ali mu je pozadina crveno-plava umjesto crvene.

Opće informacije

Vrijeme postojanja: 1346. – 1859.

Glavni jezici: rumunjski, staroslavenski

Glavni gradovi: Baia, Suceava, Iaşi

Područje: oko 95.000 km2

Većinska religija: pravoslavlje

Manjinske religije: katoličanstvo, armenski monofizitizam, judaizam, ruski starovjerci

Valuta: talir

Danas dio: Rumunjske, Republike Moldavije, Ukrajine

Piše: Boris Blažina

Komentari