Katarina Kotromanić Kosača: narodna junakinja (4. dio)

U narodnom sjećanju Bosne i Hercegovine Katarina je ostala zapamćena kao posljednja bosanska kraljica. Potpuno je jasno zašto ju je narod tako doživljavao.

Kraljica Katarina često je putovala sa suprugom po Bosni, zbog čega je posljednja koju je narod dobro upamtio. Dala je izgraditi crkve i samostane te podučavala narod. Drugi razlog zašto je ostala urezana u sjećanju je njezina borba za oslobođenje bosanskih i humskih teritorija od Osmanlija. Pritom su ju druge države prihvaćale kao glavnu političku predstavnicu Bosanskog kraljevstva, a Dubrovačka Republika i Sveta stolica pomagale su ju i financijski. Treba spomenuti da je kraljica Katarina, bježeći pred Osmanlijama, ponijela kraljevske insignije: krunu, plašt i mač. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da je Katarinu njen posinak proglasio kraljicom majkom, što je značilo da je formalno zadržala važnu ulogu u životu Bosanskog Kraljevstva.

Formalnosti – pravo na krunu

kruna
rekonstrukcija srednjovjekovne krune Bosanskog Kraljevstva

Međutim, kraljica Katarina nikako nije posljednja bosanska kraljica. Prema tadašnjem zakonu, nakon smrti kralja njegova supruga više se nije smatrala kraljicom. Nakon smrti Katarininog supruga, za kralja je legalno okrunjen Stjepan Tomašević 1461., čime je njegova supruga Mara postala novom kraljicom. Nakon njegove smrti ni Mara nije mogla stupiti na prijestolje. U Bosanskome Kraljevstvu više nikad neće biti okrunjen narodni vladar. Zapravo će istodobno vladati nekoliko novih vladara. Jednim dijelom države vladao je Matija Korvin te je postavio bana Nikolu Iločkoga, koji se okrunio bosanskim kraljem 1472. godine. Nekim su dijelovima još upravljali velikaši ili samostalno ili kao osmanski vazali, ali sve većim dijelom upravljaju Osmanlije. Sve njihove supruge mogu se smatrati Katarininim i Marinim nasljednicama.

Narodna junakinja

Katarina je ostala upamćena kao jedna od najhrabrijih i najnesretnijih kraljica. Izgubila je supruga, djecu i Kraljevstvo. Bila je izbjeglica posljednjih 14 godina života. Čitavo vrijeme pokušavala je spasiti djecu i vratiti Kraljevstvo u ruke narodnih vladara. Katarina se pokazala vrlo vještom diplomatkinjom u iznimno teškim vremenima, a mirnim i poštenim načinom života stekla je velik ugled u Europi.

U Bosni i Hercegovini još se prepričavaju brojne legende o posljednjoj kraljici Katarini, o njenom domoljublju, požrtvovnosti i boli zbog gubitka djece. Za mnoge će se crkvice u bosanskim selima reći da ih je dala sagraditi Katarina iako to nije točno, ali to govori koliko je ostala upamćena kao graditeljica i dobra kraljica. Žene u Kraljevoj Sutjesci stavljaju crne rupce na glavu iz žalosti za Katarinom, a mještani još prepričavaju kojim je putem kraljica bježala u Dubrovnik i kako ju je narod skrivao od Osmanlija.

Jednu predaju zabilježio je i nobelovac Ivo Andrić u djelu Sveske: “U Varešu su mi pričali da je kraljica Katarina, bježeći pred Turcima iz Bosne, rekla da joj je najviše žao pšenice sa Lješnice, ribe iz Bukovice, i vode Radakovice.“

Piše: Marsela Alić

Katarina Kosača Kotromanić: između Bosne i Huma (1.dio)

Katarina Kosača Kotromanić postaje izbjeglica (2. dio)

Katarina Kosača Kotromanić – kome su ostale njene zemlje? (3. dio)

Kako je Hercegovina dobila ime?

Komentari