Kako je nastao Island? (1. dio)

U ranom novom vijeku Norvežani su već bili vrsni moreplovci te su pljačkali i naseljavali sve udaljenije otoke. Priča kaže da se oko godine 850. Norvežanin Naddoddur uputio prema Farskim otocima, gdje je živio. Njegovo ime znači Thorova sjekira. Na putu ga je snašla oluja te je skrenuo s kursa. Brod je završio kod nenaseljenog otoka, gdje su se Naddoddur i njegovi ljudi zadržali neko vrijeme. Kad su se ponovno otisnuli na more, počeo je padati snijeg, pa su otok prozvali Snæland – Snježna zemlja.

Nakon povratka na Farske otoke, ubrzo se proširila vijest o novom otoku. U nekoliko godina doselilo se oko 1000 ljudi. Navodno jeFlóki Vilgerðarson nakon iznimno teške zime, kad mu je stado ovaca uginulo od gladi, prozvao otok Ísland – Ledeni otok. Počeli su stizati vikinzi (nordijski pomorski pljačkaši) iz Švedske, Irske i Škotske. Tako su vikinzi sa svojim keltskim robovima naselili Island. Teorije o tome da su na otok vatre i leda prvi stigli irski redovnici danas su uglavnom odbačene.

Prvi službeni kolonist zvao seIngólfur Arnarson. Došao je s obitelji na Island 870. jer je u Norveškoj izgubio zemlju zbog optužbe za ubojstvo. Pristao je na južnoj obali Islanda kod današnjeg Ingólfshöfðija u blizini Nacionalnog parka Skaftafell. S njim je došao njegov posvojeni brat Hjörleifur Hróðmarsson koji se naselio kod današnjeg mjesta Vík. Ubili su ga njegovi irski robovi nakon čega su pobjegli na obližnje otočje južno od Islanda. Ingólfur je kasnije ubio bjegunce i otočje nazvao Vestmannaeyjar =Zapadni otoci jer su vikinzi Irce nazivali zapadnim ljudima. Potom se preselio u Reykjavík. Treba napomenuti da su na otočju Vestmannaeyjar pronađeni arheološki ostatci još iz 7. stoljeća te se pretpostavlja da je riječ o Norvežanima.

Islanđani su 870. počeli zapisivati sve doseljenike uLandnámabók, Knjigu naseljavanja. U njoj su zapisani svidoseljenici do 930. godine.Tom godinom završava tzv. Razdoblje naseljavanja.Osim toga zapisane su granice, karakteristike pojedinih kolonista te anekdote. Navode se važni događaji, porodične veze te potomci do 11. stoljeća. Iz ove knjige saznajemo da su posjedi na Islandu u to vrijeme većbili raspodijeljeni.

Razdoblje od 930. do 1030. Islanđani nazivaju Razdobljem saga. Svaka je zajednica na otoku imala svoju skupštinu i svoga vođu (goði). Međutim, vođe donose odluku o ujedinjenju svih zajednica i skupština te šalju mudrogÚlfljótura u Norvešku kako bi proučio tamošnje zakone i vratio se s potrebnim znanjem. Nakon tri godine Úlfljótur se vraća obavljena zadatka. Slijedi određivanje mjesta za zajedničku skupštinu, no nitko nije htio dati svoju zemlju. Problem je riješen nakon što je nekom seljaku oduzet posjed zbog ubojstva. Posjed je proglašen državnim dobrom i na njemu je 930. održan prvi Alþingi,tj. skupština vođa islandskih zajednica koja je imala zakonodavnu vlast. Islandski Alþingi je najstariji postojeći parlament na svijetu.


Piše: Marsela Alić

Komentari