Island – razdoblje strane vlasti (2. dio)

Vikinzi iz raznih nordijskih zemalja naseljavali su Island sa svojim keltskim robovima od sredine 8. stoljeća. Vođe su se ubrzo ujedinile i 930. osnovale najstariji postojeći parlament na svijetu – Alþingi. Time počinje tzv. Razdoblje saga koje će potrajati do 1030. godine

Island je podijeljen na četiri dijela te je u svakom imenovan sudac za rješavanje manje važnih slučajeva. Tako je Island imao riješenu zakonodavnu i sudsku vlast, ali je nedostajala izvršna. Mnogi sporovi među rodovima rezultirali su dugogodišnjim sukobima, što je opisano u islandskim sagama. Ovo su razdoblje obilježila i otkrića novih zemalja. Slavni Erik Crveni osuđen je na progonstvo 982. te se uputio prema zemlji koju je kasnije nazvao Grenland. Nakon tri godine istraživanja vratio se kući i sa sobom poveo 800 Islanđana te na Grenlandu osnovao dva naselja. Njegov sin Leif Eriksson (Eriksson znači Erikov sin) stigao je oko 1000. do obala Sjeverne Amerike i nazvao ju Vinland. Osnovane kolonije nisu opstale zbog domorodačkog stanovništva.

Točno 1000. godine parlament je proglasio kršćanstvo službenom religijom, ali je dozvolio i štovanje starih, germanskih bogova. U 12. stoljeću grade se brojni samostani sa školama koji pozitivno utječu na izgradnju islandskog identiteta. Lokalni vođe postali su svećenici, a nakon uvođenja crkvenog poreza, novac je išao vođama-svećenicima koji su već ionako bili bogati zemljoposjednici, a Crkva im je omogućila da steknu još veće bogatstvo. To je u 13. stoljeću dovelo do nezadovoljstva i nemira.

Katolička crkva i Norveška ujedinile su se u 13. stoljeću protiv Islanda. Norveški kralj htio je preuzeti vlast, pa je posvađao islandsko plemstvo. Crkvi se nije sviđalo što su svećenici lokalci jer tako nije imala gotovo nikakvog utjecaja, pa su za biskupe imenovani Norvežani. Nakon što su Norvežani nametnuli trgovačke sankcije, 1262. Island dolazi pod norvešku upravu koja je praktički opljačkala zemlju. Crkva je do 16. stoljeća posjedovala polovinu otoka, a strani biskupi nisu marili za stanovništvo. Danski kralj Kristijan III. uveo je protestantizam, a sebe proglasio crkvenim poglavarom kako bi mogao raspolagati crkvenom imovinom.

Pored svega toga 1341. eruptirao je vulkan Hekla. Mnogi su morali napustiti svoje domove. Uslijedila je glad, a potom i velika epidemija. Krajem 14. stoljeća Norveška ulazi u Kalmarsku uniju sa Švedskom pod danskom vlašću. Tako su i Islandom zavladali Danci koji uvode apsolutizam. Svoja posljednja prava Island je izgubio priznavanjem monarhije. Danci se nisu previše brinuli za svoje nove zemlje. Godine 1627. neka su mjesta opljačkali alžirski pirati i odveli 300 žena i mladih osoba u ropstvo.

U 15. stoljeću mnoge su zemlje uvidjele da Island ima nešto što ostali nemaju – puno kvalitetne ribe. Naime, zbog klimatskih promjena zemljoradnici nisu mogli uzgojiti dovoljno hrane. Stoga su Englezi, Danci i Nijemci proglasili monopol nad islandskim proizvodima. Za same Islanđane više nije bilo dovoljno hrane. Morali su osim ribljih proizvoda izvoziti određene količine vune, ovčetine, perja, lisičjeg krzna, rukavica i čarapa, sumpora i lovačkih sokola.

Česte epidemije, uz iseljavanje, desetkovale su stanovništvo koje početkom 18. stoljeća broji tek 30.000 osoba. Čak je i danski kralj uvidio da bi zbog nametnutog monopola Island mogao opustjeti, pa je olabavio zakone. U drugoj polovici 18. stoljeća eruptirao je Laki. Erupcija je trajala osam mjeseci. Island su prekrile ogromne količine pepela, širili su se otrovni plinovi, a zbog čestica u zraku sunčeva svjetlost i toplina teško su stizale do zemlje. Većina stoke je uginula, a ni biljke nisu preživjele, pa je zavladala velika glad. Od posljedica erupcije umrlo je oko 10.000 Islanđana (petina stanovništva). Na danskome dvoru raspravljalo se o evakuaciji čitavog stanovništva na danski poluotok Jutland. Međutim, to nije bilo izvedivo.

Sredinom 19. stoljećaSkúli Magnússon pokušao je razviti industriju na Islandu osnivanjem manufaktura, ali mu Danci to nisu dopustili i preuezeli su njegove manufakture. Mnogi su Islanđani krajem 19. stoljeća otišli u SAD i Kanadu, gdje su osnovali Novi Island.

Piše: Marsela Alić

  1. dio Kako je nastao Island      https://povijest.hr/drustvo/politika/kako-je-nastao-island-1-dio/

Komentari