Hrvatska 16. stoljeća – Europa u malom

U Europi 16. stoljeća sukobi se odvijaju na nekoliko razina. Europsko tlo postalo je poprište vjerskih, dinastijskih i vojničkih bitaka.

16. stoljeće je vrijeme širenja protestantizma i protureformacije, zbog čega su mnogi protjerani ili ubijeni. Moćne dinastije stvaraju saveze i vode ratove za prevlast u Europi, a feudalni sustav im omogućuje da maksimalno iskorištavaju kmetove za svoj probitak. Epidemije kuge, malarije, ospica i tifusa bile su česte i dodatno slabile ratovima napaćeni narod.

Uza sve to, Osmanlije napreduju prema središnjoj Europi nevjerojatnom brzinom uz velikih uspjehe. Pokorili su Bizant, Albaniju, Makedoniju, Bugarsku, Crnu Goru, Bosnu, Hercegovinu i Srbiju, a Hrvatska i Ugarska pokušavaju obraniti ono malo što je ostalo. Sve što se događalo u Europi, odražavalo se na Hrvatsku. Područje današnje Hrvatske tada je bilo podijeljeno na mletački dio i sve veći osmanski dio, a ostatak slobodnog teritorija je u personalnoj uniji s Ugarskom. To znači da su države samostalne, ali imaju zajedničkog vladara – ugarskog kralja i čine Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo.

Da stvari budu kompliciranije, početkom 16. stoljeća ugarski je kralj bio Maksimilijan I. Habsburg, car Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naroda. Nakon njegove smrti počinju sukobi oko preuzimanja trona između Ferdinanda I. Habsburškog i Ivana Zapolje koji je u savezu s Osmanlijama. Dio hrvatskog plemstva izabralo je Habsburgovca (između ostalih i Nikola IV. Zrinski), a dio Ivana Zapolju i time su pokrenuli građanski rat koji je potrajao do Zapoljine smrti 1540. godine. Nije bilo teško iskoristiti kaos koji je vladao na području Hrvatske i Ugarske, pa su Osmanlije osvojili velike dijelove obiju zemalja. Novi car, Ferdinand I. obećao je pomagati obranu od Osmanlija, što je zaista radio, jer se toliko zadužio da je poklanjao imanja u ime duga. Pristao je plaćati danak sultanu, kako bi smanjio osmanska pustošenja. Sve stečene zemlje ujedinio je u Habsburšku Monarhiju.

Piše: Marsela Alić

Šubići / Bribirski / Zrinski / Sigetski

Sulejman Veličanstveni

Mehmed-paša Sokolović

Nikola IV. Zrinski osobno

Siget – otok u baranjskoj močvari

Osmanlije pred vratima Sigeta

Bog je visoko, a kralj daleko“

Zrinski u umjetnosti

Komentari