Dio sociologa smatra da se ljudi rođeni u istom razdoblju razvijaju na sličan način jer ih oblikuju slični uvjeti života. Činjenica je da živimo u svijetu koji je zahvaljujući tehnološkom razvoju postao neka vrst globalnog sela, zbog čega pripadnike određenih generacija oblikuju manje-više isti događaji neovisno o strani svijeta na kojoj žive. Prema znanstvenicima Williamu Straussu i Neilu Howeu povijest se odvija u ciklusima koji traju oko 20-ak godina. Tako je uspostavljena podjela na generacije koje su oblikovane sličnim iskustvima, a ovdje ćemo spomenuti one od Drugog svjetskog rata nadalje.
Baby Boomersi i Woodstock
Baby Boomers generacija obuhvaća ljude rođene nakon Drugog svjetskog rata, i njoj najvećim dijelom pripadaju ljudi koji su starije životne dobi u ovom trenutku. Starije generacije poput pripadnika Baby Boomersa, živjele su u manje globaliziranom svijetu u odnosu na današnji, zbog čega su njihova međusobna životna iskustva raznolikija i više lokalizirana u odnosu na iskustva kasnijih generacija. Međutim, kako idemo prema današnjici to je utjecaj globalizacije sve veći, a on će se u budućnosti još povećati. Generacija nazvana Baby Boomers je dobila svoje ime vezano uz nagli porast broja djece u toj generaciji, što je bila logična posljedica povećanja životnog standarda. Ljudi su si odjedanput mogli priuštiti svoj krov nad glavom i bolji život. No, uvjeti života omogućili su ovoj generaciji da odrasta i živi u sasvim drugačijim okolnostima od prijašnjih te su si njezini pripadnici s porastom standarda mogla priuštiti i bolje obrazovanje koje je rezultiralo novim pogledima na svijet. Naime, u ozračju Hladnog rata, kao i Vijetnamskog rata, ova je generacija stvorila svoj svjetonazor u kojem su dominirale ideje slobode i ljubavi. Istovremeno zbile su se i druge promjene poput onih vezanih uz odbacivanje strogih društvenih pravila vezanih uz poimanje bračnog života. Živote ove generacije obilježilo je slijetanje na Mjesec, glazbeni festival Woodstock koji je do današnjeg dana ostao zapamćen kao festival zabave i glazbe koji je u cijelosti protekao bez ijednog nasilnog incidenta. Živote Boomersa obilježila je televizija i telefoni.
Generacija X i Live Aid
Nakon nje pojavila se Generacija X koja je obuhvatila ljude rođene između 1960. i 1980. Slovo X znači veliku promjenu u odnosu na temeljno obilježje prethodne generacije pa dok je u prijašnjem razdoblju natalitet doživio naglo povećanje sada je došlo do njegova naglog smanjivanja. Posljedica je to činjenice da su s razvojem gospodarstva žene počele zarađivati i odlaziti od kuće. To je rezultiralo velikim promjenama u strukturi obiteljskog života. Pojavile su se generacije koje su odrastale same pred TV-om. Ova nova generacija doživjela je, barem privremeno, ako ne i konačno, okončanje Hladnog rata do kojega je došlo u vrijeme kada je na čelu Sovjetskog Saveza bio Mihail Gorbačov, a na mjestu predsjednika SAD-a njegov kolega Ronald Regan. Taj je proces kulminiralo rušenjem Berlinskog zida kao simbolom podijeljenosti Njemačke, ali i poslijeratne Europe nakon Drugog svjetskog rata. Ako je Woodstock obilježio generaciju Boomersa, ova generacija X imala je svoj Live Aid koji je okupio glazbenike na dva velika humanitarna koncerta za pomoć gladnima u Africi. Bio je to ujedno najveći televizijski događaj svih vremena koji je prenošen putem satelita u čak 60 zemalja svijeta, a kojim su sakupljena velika sredstva za pomoć siromašnima. U eri ove generacije naziru se počeci tehnologije poput kompjutera i e-malova.
Generacija Y i Reality TV
Generacija Y okuplja one rođene između 1981. i 1995., a obilježena je već tabletima i pametnim telefonima te su njezini pripadnici aktivno uključeni u društvene mreže i izloženi jakim globalizacijskim procesima. Nju će jače negoli sve generacije do tada oblikovati svjetska događanja, što je rezultiralo stvaranjem generacije s više ili manje doslovno globalnim iskustvima. Ovu generaciju, kao i sve živuće, obilježit će napad 11. rujna 2001. na Svjetski trgovački centar u New Yorku, nakon kojega će ubrzo doći i do Invazije na Irak. Spomenuta invazija izvedena je pod opravdanjem da je Irak sudjelovao u međunarodnim terorističkim akcijama pri čemu se ovaj rat i danas smatra kontroverznim te se često povezuje s namjerom preuzimanja bogatih izvora nafte. Uz ovu generaciju Y vezana je i pojava novog tipa televizije, a to je Reality TV koji se od svoje pojave sve više širi i zauzima poveći udio u gledanosti, što je posljedica dobrim dijelom i natjecateljskog karaktera ove televizije. Za razliku od poslijeratnih generacija ova je pogođena recesijom i dobrim dijelom njezini pripadnici nemaju stabilne financijske prilike zbog čega dio njezinih pripadnika još uvijek živi sa svojim roditeljima i ima neizvjesnu budućnost.
Generacija Z i proširena stvarnost
Generaciji Z ili iGen, a koja obuhvaća rođene nakon 1995., a prije otprilike 2015., kada nastupa doba generacije nazvane Alfa. Ova generacija živi i oblikuje se u periodu recesije, korone, ozbiljnih klimatskih promjena i sve veće primjene tehnologije vezane i uz naznake uvođenja proširene stvarnosti u svakodnevicu. Vrijeme u kojem živimo mijenja ustaljene poglede na odnose među ljudima i traži ravnopravnost za različite skupine ljude, dobar primjer tih promjena je vezan i uz pokret “Me Too”, ma što god mislili o tome. Što kažu o njima? Da Vam budemo iskreni, i puno toga pozitivnog, ali i negativnog. Idemo od negativnih stvari, čini se da je tako lakše. Sociolozi navode da će ta generacija biti neverbalna u komunikaciji, da manje čita negoli generacije prije njih, da se više druži s računalima negoli prijateljima. Da odrasta u zaštićenijim uvjetima, u svojim prostorima daleko od prirode, a ujedno je znatno osamljenija od svih generacija prije nje. No, isto tako navode da će ta generacija biti otpornija na razne poroke i samostalnija u razmišljanjima i svojim odlukama, kao i da će biti tolerantnija prema drugima.
Sve navedene pozitivne osobine treba iskoristiti u svrhu drastičnih promjena kako bi svijet postao bolji negoli je danas i kako bi najnovija generacija Alfa imala bolje uvjete života i daljnjeg razvoja.
Piše: Sonja Kirchhoffer