Tko su Istrorumunji?

U Istri živi zanimljiva etnička skupina koja govori istrorumunjskim jezikom. Naziv Istrorumunji izmislili su romanisti, a obuhvaća doseljenike iz unutrašnjosti Dalmacije koji su govorili varijantom rumunjskoga jezika i naselili se u Istru krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Tada su Mlečani i Austrijanci provodili naseljavanje Istre nakon epidemije kuge.

Riječ je o Vlasima rumunjskoga jezika. Ubrzo su se stopili s hrvatskim stanovništvom, a danas se izjašnjavaju kao Hrvati. Vrlo je malo govornika toga jezika, ali su ostali tragovi u imenima naselja: Buzet, Kostrena, Fičoli, Ruruli, Buruli, Črnuli, Liculi, Faraguni i Kožuli. Primjeri rumunjskih prezimena su Bartul, Faraguna, Poropat, Licul, Katunarić…

Prema zapisima talijanskog povjesničara della Crocea Istrorumunji su sebe nazivali Rumerima od latinskog Romanus. Hrvatsko ih stanovništvo naziva Vlasima, Ćićima i Ćiribircima. Potonji naziv vjerojatno je došao od riječi cire (držati) i bire (dobro), a planina Ćićarija po njima je dobila ime.

Istrorumunji su sačuvali neke elemente svoje kulture i vjerovanja od čega se posebno ističu Žejanski zvončari.

Danas je ovaj jezik najsrodniji rumunjskome, a razlikujemo čak nekoliko dijalekata koji Istrorumunji smatraju različitim jezicima – žejanski i vlaški jezik. Oni su uvršteni u UNESCOV atlas ugroženih jezika svijeta, a Ministarstvo kulture RH uvrstilo ih je na Listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine 2007. godine.

Piše: Marsela Alić

Komentari