Tajanstvena zemlja Punt, trgovački partner starog Egipta

Fascinantna civilizacija Starog Egipta i danas nas intrigira i iznenađuje. No, većina ljudi danas nije svjesna da su sami drevni Egipćani bili zaintrigirani jednom tajanstvenom zemljom koju su nazivali Punt. Iako je očito imala kontakt sa Starim Egiptom, danas je vrlo malo poznato o toj zemlji. Postoje samo rijetki zapisi o njenim vladarima i kulturi, a i dalje nam nije poznato točno gdje se nalazila i koliko dugo je opstala.

Gotovo svi povijesni izvori o zemlji Punt potječu iz Starog Egipta, a većina njih odnosi se na trgovačke misije koje su Egipćani slali u tu zemlju. Stari Egipćani smatrali su Punt zemljom koja je bogata zlatom, slonovačom, ebanovinom, aromatičnim smolama, vulkanskim staklom (opsidijanom) i raznovrsnim mirodijama.

Kako su živjeli drevni Punćani

Izgleda da je Punt bio nastanjen, prema egipatskim mjerilima, egzotičnim ljudima i životinjama, uključujući patuljke, Pigmejce, žirafe, nosoroge, pavijane, jastoge, geparde itd. Egipćani su Punćane prikazivali kao ljude s tamnom, crvenkastom kožom te dugom kosom i bez brada. Kasniji izvori ih, međutim, prikazuju s kraćom kosom, što vjerojatno odražava neku promjenu u njihovoj kulturi. Odjeća im je prikazana kao vrlo slična egipatskoj.

Stanovnici Punta prikazani su kako žive u okruglim kolibama donekle nalik košnicama, koje su se svojim „nogama“ izdizale iznad tla (vjerojatno je to bio način da ih se zaštiti od poplave), u sjeni palmi i drva smirne. Zanimljivo je da neki izvori među trgovačkom robom spominju lokalna kratkoroga goveda, što znači da su se Punćani bavili i stočarstvom. Sve u svemu, dobivamo dojam nekakve tropske zemlje, vrlo različite klime i krajolika od Starog Egipta.

Gotovo ništa nije poznato o društvenoj hijerarhiji Punćana, osim što su njima vladali kralj i kraljica. Jedini imenom poznati vladar je Parehu, suvremenik Hatšepsut. Zanimljivo je da je on jedini stanovnik te zemlje koji je prikazan kako nosi bradu, koja je naslikana poput onih koje su nosili egipatski faraoni. Na glavi je nosio pokrivalo koje je prianjalo uz kožu – iz kasnijih ilustracija znamo da se gotovo sigurno radi o kruni. Njegova supruga bila je kraljica Ati, koja je prikazana kao izrazito pretila (moguće je da je bolovala od lipodistrofije).

Trgovačka suradnja s Egiptom

Neki od egipatskih vladara za koje imamo dokaze da su slali trgovačke ekspedicije u Punt su: Sahure, Pepi II., Hatšepsut, Tutmozis III., Amenhotep III. i Ramzes III. Iz toga se može zaključiti da je civilizacija Punt postojala otprilike od 2450. do 1150. pr. Kr., a pronađen je čak spomen zlata iz zemlje Punt u vremenu vladavine faraona Keopsa. Izvori iz vremena nakon toga razdoblja više ne spominju Punt kao stvarnu zemlju, već samo kao zemlju legendi i priča.

Spomenute trgovačke ekspedicije bile su goleme – neke od njih sastojale su se od mnoštva čvrsto građenih brodova i nekoliko tisuća ljudi. Najimpozantniji izvor o zemlji Punt je hram faraonke Hatšepsut izgrađen prije oko 3500 godina (vjeruje se da je ona poslala ekspediciju u Punt negdje oko 1493. pr. Kr.). On je poput knjige u kamenu posvećene toj tajanstvenoj zemlji, ali on i dalje šuti o jednoj važnoj stvari: nigdje ne spominje smjer u kojem leži Punt.

Točna lokacija zemlje Punt do danas je ostala nepoznata, ali je najvjerojatnije bila istočno ili jugoistočno od Egipta. Prema jednoj teoriji ime Punt odnosilo se na obalna područja oko Roga Afrike koja su danas dio Somalije, Eritreje, Sudana i Džibutija. Međutim, drugi stručnjaci tvrde da se nalazila sjeverno od Etiopije ili čak na Arapskom poluotoku. Prema jednoj od najnovijih teorija čak je moguće da je Punt bio smješten s obiju strana Crvenog mora, tamo gdje se danas nalazi Jemen s jedne, a Džibuti s druge strane mora.

Jedno od egipatskih imena za zemlju Punt je Ta netjer, što se može prevesti kao „Božja Zemlja“. S obzirom na to da je egipatski bog sunca Ra imao najprominentniji položaj u egipatskom panteonu, neki vjeruju da je zemlja Punt nazvana po njemu, tj. da se nalazila istočno od Egipta jer sunce izlazi na istoku. Postoje arheološki dokazi da su Egipćani gradili brodove na rijeci Nil, a zatim ih nosili više od 150 km do Kopta (mjesta na Nilu koje je najbliže Crvenom moru) do luke Sauu ili Savv (danas Mersa Gawasis) na Crvenom moru. Kada bi se vratili iz Punta, brodovi bi istovarili svoj teret, kojeg bi magarci nosili do Nila (deve su uvezene tek mnogo kasnije, u dobu perzijske vladavine), a zatim brodovi do Tebe. No, niti jedan izvor ne kaže kamo su išli nakon što bi napustili Sauu!

Stvar dalje komplicira činjenica da sve ekspedicije nisu išle tim putom – neke su umjesto toga išle južno od Nila, kroz Nubiju. Moguće je da su se Egipćani tim putom koristili samo u razdobljima kada su bili u dobrim odnosima s tamošnjim stanovnicima, a Crvenim morem ako su odnosi bili neprijateljski. Ne postoje arheološki nalazi za koje možemo bez sumnje reći da su proizvod drevne civilizacije Punta, iako je otkriveno nešto egipatske robe koja je označena da potječe iz Punta. Zanimljivo je i da se ime Punt ne spominje u izvorima niti jedne druge drevne civilizacije. To znači ili da je zemlja Punt imala kontakt samo s Egiptom (malo vjerojatno) ili da su je drugi narodi nazivali drugim imenom.

Iz egipatskih se izvora, međutim, može iščitati da su Punćani slali svoje izaslanike u Egipat, a nekada i robove – tako je npr. zabilježeno da je Pepi II. bio vlasnik jednog patuljastog Punćana. Godine 2010. provedeno je istraživanje na mumificiranim ostacima pavijana za koje se smatra da su dovezeni iz zemlje Punt i poklonjeni egipatskim vladarima i moćnicima kao egzotični ljubimci. Genetska analiza ostataka potvrdila je da su životinje potekle iz današnje Eritreje i dijela Etiopije, no to još uvijek nije neosporiv dokaz da se zemlja Punt doista nalazila na tom prostoru.

Božanstvo iz uvoza

[box type=”info” bg=”#” color=”#” border=”#” radius=”0″]Budući da se u kontekstu stanovnika zemlje Punt često spominju patuljci i Pigmejci, neki stručnjaci smatraju da je moguće da su Egipćani iz te zemlje „uvezli“ i božanstvo Bes, koje je obično prikazano patuljasta rasta. Bes je bio vrlo složeno božanstvo koje je dovođeno u vezu s ratom (posebno u smislu zaštite od zlih sila), rađanjem, humorom, glazbom i plesom. Iako nije nikad imao službene hramove ili svećenike, bio je vrlo popularan među širim slojevima te se njegov lik nalazio na mnogim predmetima u kućanstvu, uključujući namještaj, ogledala, kutijice za kozmetiku itd. Besa su kasnije u svoje panteone uklopili i Feničani i Rimljani. Bes je jedan od rijetkih egipatskih božanstava koje je uvijek prikazivano sprijeda, a ne iz profila.[/box]

Komentari