Nekad moćna hetitska civilizacija bila je zaboravljena do prije 120 godina. Brojni su se vladari istaknuli u političkom i kulturnom smislu. Ovdje donosimo kratku priču o dvama vladarima koji su doprinijeli stabilizaciji Hetitskog Carstva.
Značajan hetitski vladar bio je Šuppiluliuma, ratnički vladar poput Muršilija I. Sjeo je na prijestolje u prvoj polovici 14. st. pr. Kr. U nekoliko vojnih pohoda vratio je svojoj državi izgubljene teritorije, uključujući Halafu. Oženio se za babilonsku princezu te je tako pod svoj utjecaj ponovno doveo taj veliki grad. Zadao je odlučujući udarac državi Mitani i tako izbrisao opasnog suparnika. U Halafi i Karkemišu (na današnjoj tursko-sirijskoj granici) osnovao je velika trgovačka središta i na tamošnja prijestolja postavio svoje sinove. Nastavio je rat s Gašgama, ali bez odlučujućih rezultata.
Šuppiluliuma protiv Egipta
Hetitska je vojska primijenjivala surovu metodu osvajanja – kada bi razorili grad, njegovo bi cjelokupno stanovništvo odveli u roblje i naselili na neko drugo mjesto. Jedna od posljedica toga bilo je širenje epidemija hetitskom državom, što ju je s vremenom bitno oslabilo. Prodrijevši u Palestinu, Šuppiluliuma je došao u sukob s Egipćanima. U to je vrijeme egipatsko prijestolje bilo ispražnjeno jer se Tutankamonova udovica nije željela preudati za nekog od svojih podanika. Stoga je uputila molbu hetitskom kralju, moleći ga da joj pošalje jednog od svojih sinova kao supruga. Iako je isprva bio sumnjičav, Šuppiluliuma je pristao i poslao jednog sina u Egipat. Međutim, ondje su ga u zasjedi dočekali i ubili egipatski svećenici koji nisu željeli da Egiptom vlada stranac. Sam je vladar nedugo nakon toga postao žrtvom jedne od bolesti koje su harale njegovom državom.
Pobožni Muršili II.
Muršili II. bio je drugačije osobnosti od svojih prethodnika. Riječ je o iznimno pobožnom čovjeku koji je smatrao da su sva zla svijeta posljedica ljudskih grijeha prema bogovima te da je kralj taj koji ih mora ispraviti, i to iskrenim pokajanjem i redovitim prinošenjem žrtava. Sačuvano je mnogo Muršilijevih molitvi. One su jedinstvene među tekstovima staroga istoka po tome što su protkane individualizmom i osjećajnošću. Muršili je bio aktivan i sposoban na vanjskopolitičkom planu. Porazio je suparničku državu Arzawu smještenu u Maloj Aziji, jugozapadno od domovine Hetita, zatim državu Azzi-Hayaša na istoku i naposljetku je ugušio pobunu na području Karkemiša u Siriji. Poveo je čak deset pohoda protiv Gašga, ali ih kao niti jedan drugi hetitski vladar nije uspio pokoriti.
U Muršilijevo je vrijeme učvršćen sustav u kojem je kralj kao vrhovni svećenik zadužen za bogoslužje, čija je glavna funkcija bila primiriti gnjev bogova putem žrtava i svetkovina. Uz kralja su za bogoslužje bili zaduženi svećenici koji su činili poseban stalež u odnosu na plemstvo. Osim održavanja hramova i rituala bili su zaduženi za proricanje budućnosti. Žene su također bile dio svećeničkog staleža, a najčešće su bile zadužene za istjerivanje zlih duhova ili liječenje uroka. Politička moć svećenika bila je slaba – glavnu su riječ imali kralj i plemstvo.
Piše: Boris Blažina
Više o Hetitima:
Hattuša – prijestolnica drevne hetitske države
Hetiti – zaboravljeno carstvo na pograničju Azije i Europe
Ratnički kralj Muršili i uspostava hetitskog carstva
Preuzeto iz 11. broja časopisa History.info
