Prelazak Skita na sjedilački način života

S vremenom se ipak pokazalo da ljudi radije dobro žive nego ljuto ratuju. Kao i kasniji stepski osvajači, Skiti su među pokorenim ljudima našli stotine sitnih užitaka kojima su se mogli prepustiti ako napuste svoj nomadski način života. Naučili su da se bolje živi u kućama nego u šatorima i krznom pokrivenim kolima te s vremenom i sami postali jedan od naroda koji se borio protiv novih barbara sa stepa.

Herodot je zapisao anegdotu o Anarhazu, Skitu koji je putovao u Grčku. Prirođena mu je inteligencija omogućila da stekne naklonost učenih Grka i čak nauči pisati. No, nakon povratka u domovinu, ubijen je po nalogu kralja Saulija. Očito je kralj u čarima grčke kulture vidio opasnost za svoj narod. Anarhaz nije bio prvi koji je to pokušao, niti je posljednji zbog toga nastradao. Proces prelaska Skita na sjedilački način života nije bilo moguće zaustaviti.

Smatra se da su Skiti potekli iz područja oko gorja Altaj, u srednjoj Aziji, zaustavili su se na području današnje južne Rusije, Kazahstana i istočne Ukrajine. Krajem 5. stoljeća pr. Kr. počela se razvijati skitska država novog karaktera. Središte nove države bio je poluotok Krim, a država se prostirala na velikom dijelu današnje Ukrajine. Skiti su se obogatili intenzivnom trgovinom s grčkim kolonijama na Crnom moru. Glavno tržište za skitsku robu bio je grad Olbija na ušću Buga. Okosnica te trgovine bili su robovi koje su Skiti uzimali tijekom ratova s okolnim narodima i prodavali Grcima, čija je civilizacija velikom mjerom ovisila o robovskoj radnoj snazi. Skiti su usto prodavali metalne predmete, duhan i žito, a kupovali vino i luksuzne proizvode.

To je uvjetovalo prelazak Skita na sjedilački način života, centralizaciju moći u rukama vrhovnog kralja te raslojavanje društva. Ispod vladajućeg sloja Skita nalazili su se osiromašeni nekadašnji nomadski Skiti i stanovništvo podjarmljenih naroda. Obrađivači metala činili su skupinu s posebnim povlasticama. O raslojavanju svjedoči i činjenica da je većina kurgana, velikih grobnih humaka u kojima su pokopani skitski kraljevi i velikaši, nastala upravo u to vrijeme. Dotok grčke robe i intenzivniji kontakti s Grcima rezultirali su i helenizacijom vladajućeg sloja stanovništva (poprimanje grčke kulture i običaja). Tako su neki kasni skitski vladari bili dinastički povezani s grčkim velikaškim obiteljima. Skiti su svoj vrhunac doživjeli pod kraljem Atejem (o. 429. – 339. pr. Kr.). Ujedinio je skitska plemena te proširio svoje granice do Dunava (Trakija). Doživio je duboku starost, ali je pred kraj života ušao u sukob s novom silom koja se pojavila na Balkanu – Makedoncima. Atej je 339. pr. Kr. poginuo u borbi protiv vojnika Filipa II. Makedonskog. Godine 331. pr. Kr. došlo je do novog sukoba s Makedoncima jer je Zopirion, makedonski namjesnik u Trakiji odlučio na vlastitu ruku pokrenuti pohod protiv oslabljenih Skita. Njegova je vojska, međutim, temeljito poražena te je i poginuo. Iduća epizoda u sukobu Skita i Makedonaca dogodila se mnogo istočnije, na području srednje Azije. Filipov sin Aleksandar Veliki je 329. pr. Kr. porazio istočne Skite u bitki kod rijeke Jaksart (danas Sir-Darja). Donio je mudru odluku pustiti zarobljenike kućama, što mu je omogućilo da sklopi mir sa Skitima te se usredotoči na uništenje ostataka Perzijskog Carstva i pohod na Indiju.

Trgovina s Grcima uvjetovala je razvitak skitskih gradova na Krimu. Krajem 4. stoljeća pr. Kr. osnovali su Neapolj, svoju prijestolnicu. Ona je bila prirodno zaštićena Crnim morem s jedne i rukavcem rijeke Salgir s druge strane, a Skiti su izgradili zidine debele od 8,5 do 12,5 metara. U zidine su bile uklopljene i kule podignute na temeljima kraljevskih grobnica, što ukazuje na to da su Skiti vjerovali kako će ih tako nadahnuti duhovi pokojnih kraljeva. Tako su negdašnji nomadi postali oni koji su se morali braniti od nomadskih upada sa sjevera (Krim je izabran upravo jer ga je lako braniti). Neapolj je opstao oko 700 godina, dok ga nisu razorili Huni.

Piše: Boris Blažina

Više o Skitima:

Skiti – vladari prvoga nomadskog carstva

Kurgani

Porijeklo Skita

Pohod Perzijanaca na Skite

Skitski jezik i običaji

Društvena organizacija Skita

Skitska nošnja i izgled

Skitska umjetnost

Skiti i Amazonke

Skiti kao vojnici

Kraj skitske moći

Komentari