Novosti o seobi prvih stanovnika Amerike

Prošle se godine mnogo istraživalo i u Sjevernoj te Južnoj Americi. Povijest naseljavanja tih kontinenata prije Europljana dugo se zanemarivala. U popularnoj kulturi spominju se Maje, Inke, Asteci i eventualno Olmeci, no malo se piše o prvim stanovnicima, o tome odakle su stigli, kome su srodni i kako su živjeli. Stoga donosimo nova otkrića o američkim domorodcima kako bismo barem malo potaknuli zanimanje i o toj temi.

Da je prvo američko stanovništvo došlo iz Sibira preko Beringovog prolaza u Sjevernu Ameriku, poznata je stvar. U 2018. godini znanstvenici su otkrili mnoštvo zanimljivih informacija koje nam rasvjetljavaju njihovu seobu.


Broj_8Genska prilagodba na škrob

Kad su se prvi Amerikanci doselili na nove prostore, morali su se naviknuti na drugačiju prehranu. Tako su skupine u Andama prije 7000 razvile enzime za probavljanje škroba. Bez toga ne bi mogli jesti kukuruz ili krumpir. Ta se adaptacija očitovala i u promjeni genoma. Oni u nizinama radije su lovili i skupljali plodove te nisu razvijali poljoprivredu. Stoga kod njih nije došlo do prilagodbe na hranu koja sadrži škrob.


Broj_7Nepoznata skupina prvih domorodaca

U Aljaski je pronađen grob bebe koja je umrla prije oko 11500 godina. U 2018. izvršena su genetička istraživanja te se pokazalo da je bebin DNA drugačiji od ljudi u sjeveroistočnoj Aziji. Međutim, znanstvenici nisu očekivali da će se beba razlikovati i od najstarijih dosad poznatih prapovijesnih skupina u sjevernoj Americi. One su se odmah nakon prelaska Beringovog prolaza podijelile u dvije osnovne grane i svaka je nastavila svoj put. Beba pripada nekoj dosad nepoznatoj skupini prvih doseljenika.


Broj_6Lov na ljenjivca

Sudeći prema tragovima stopala, prije oko 11000 godina jedan je ljenivac bježao pred praljudima. Na kraju je stao i osovio se na stražnje noge. Ipak, stručnjaci smatraju da ljudi s kamenim oruđem nisu mogli savladati tako snažnu životinju poput ljenjivca, visoku 2 metra s mnogo mišića i velikim kandžama. I u današnjim, preostalim lovačko-sakupljačkim zajednicama lov je rijetko uspješan. Ovi se tragovi nalaze u američkoj saveznoj državi New Mexico.



Broj_5Netragom nestali

U središnjem dijelu Sjeverne Amerike živjela je jedna od najranijih skupina nazvana Clovis. Njihov genski materijal sadrži oko 80 % svih današnjih indogenih skupina u Sjevernoj i Južnoj Americi. Osim toga, potvrđena je i srodnost s populacijama u sjeveroistočnoj Aziji. Prošlogodišnja istraživanja pokazala su neobjašnjeni nestanak skupine genski vrlo slične skupini Clovis, koja je prije 11000 godina stigla u Južnu Ameriku i nestala prije 9000 godina.


Broj_4Najstariji tragovi stopala u Americi

Veliko oduševljenje među znanstvenicima koji istražuju povijest prvih Amerikanaca zavladalo je 2018. godine, kad su otkriveni prvi tragovi stopala na tom kontinentu. Dvije odrasle osobe i jedno dijete ostavili su svoje tragove u tlu prije 13000 godina, kako pokazuju rezultati karbonskog datiranja. Njih ukupno 29 pronađeno je na otoku Calvert u Britanskoj Kolumbiji, u Kanadi. Možda su izlazili iz čamca kad su stali u mokru glinu, koja se stvrdnula i s vremenom zapunila pijeskom.

Broj_3Kad su prvi Amerikanci genski odvojili?

Stanovništvo sjeveroistočne Azije krenulo je na dug put preko Beringovog prolaza. To je tjesnac koji odvaja Aziju od Amerike. Danas je more ondje duboko 30 – 50 metara, no u ledenom dobu bilo je kopno. Dosad se tvrdilo da su se genski odvojili na putu prema Americi, ali genetičko istraživanje iz prošle godine navodi na zaključak da su se razvili u posebnu skupinu još dok su živjeli u Aziji. To se dogodilo otprilike prije 25000 i 20000 godina.


Broj_2Među prvim doseljenicima samo 250 ljudi

Prva skupina koja je prešla na američki kontinent bila je vrlo malena. Možda se sastojala od samo 250 osoba. Do tog zaključka znanstvenici su došli na temelju računalnih modela. Nakon što su unijeli podatke o DNA uzetih od osoba iz središnje i južne Amerike, pokazalo se da je početna populacija bila vrlo malobrojna.


Broj_1Brza seoba do Patagonije

U spilji duhova u SAD-u otkrivena je najstarija američka mumija. Riječ je o tijelu muškarca koji je umro prije oko 10600 godina. U grob je položen s mokasinama na nogama i pokrovom od zečjeg krzna na glavi. Genetička istraživanja dokazala su da je sličan ne samo ljudima na krajnjem dijelu Aljaske nego i onima u Patagoniji, na krajnjem dijelu Južne Amerike. To je dokaz, kažu znastvenici, da su se prvi doseljenici proširili vrlo brzo na oba kontinenta tako da nije moglo doći do veće raznolikosti.

Piše: Marsela Alić

Komentari