Norte Chico – najstarija civilizacija američkog kontinenta

Kad se govori o najstarijim civilizacijama, obično se navode Bliski istok, Mezopotamija i Egipat, a zatim i doline rijeka Inda i Žute rijeke. Ovih pet civilizacija razvilo se neovisno jedna o drugoj. Međutim, postoji i šesta koja pripada ovoj grupi – Norte Chico.

Civilizacija španjolskog imena Norte Chico (mali sjever) najstarija je civilizacija na oba američka kontinenta. Pripadnici naroda Norte Chico gradili su piramide u isto vrijeme kad i Egipćani. Naseljavali su današnji Peru u razdoblju o. 3500 – o. 1800. pr. Kr. (najstariji ostatci datiraju čak iz 10. tisućljeća pr. kr.) Stručnjaci još nisu utvrdili je li civilizacija nastala na obali, pa se širila na unutrašnjost ili obratno. Kako bilo, stanovništvo je živjelo u blizinu triju rijeka: Fortaleze, Pativilce i Supe.

Glavni grad zvao se Caral, sveti grad, koji je dosad najviše istražen, a pronađeno je oko 30 urbanih centara. Najveće dostignuće civilizacije Norte Chico je na području arhitekture – monumentalne građevine, nasipi, podzemni kanali, platforme, trgovi. Nisu živjeli u plodnoj dolini rijeka, nego na relativno suhom području, pa su izgradili kompleksan sustav navodnjavanja. Na području civilizacije Norte Chico postoji 50-ak rijeka i riječica koje redovno dobivaju vodu otapanjem snijega s Anda.

Ono što civilizaciju Norte Chico razlikuje od ostalih je prehrana koja se bazirala na morskom ulovu, tj. pronađeno je vrlo malo ostataka kopnenih životinja u odnosu na morske. Ostale poznate civilizacije temeljile su se na uzgoju više žitarica, dok su pripadnici ove južnoameričke civilizacije uzgajali samo kukuruz. Posebna je i po tome što nije pronađen nikakav  dokaz o ratovanjima. Zapanjuje i činjenica da nisu poznavali keramiku, što je također odlika civilizacije, ali su pronađeni glazbeni instrumenti izrađeni od životinjskih kostiju.

Iznimno važna biljka bila je pamuk. Od pamuka su izrađivali tkanine i ribarske mreže, vrpce, torbe… Svoje proizvode su prodavali ili razmjenjivali za školjke iz današnjeg Ekvadora, pigmente iz Anda i halucinogene tvari iz Amazonije. Razvili su pismo quipu, odnosno sustav vezivanja čvorova, koji nije služio samo za pamćenje brojeva, nego se smatra da je funkcionirao kao pravo pismo.

Civilizacija koja je druga u povijesti (uz Mezopotamiju) razvila upravu morala se odseliti s prvotnog prostora najvjerojatnije zbog suše. S vremenom su se raspršili i nestali kao civilizacija.

Piše: Marsela Alić

Komentari