Kad su nastale moderne bolesti?

Ako je nešto pratilo čovječanstvo kroz čitavu povijest, onda su to razne zarazne bolesti. Neke je znanost uspjela u potpunosti iskorijeniti poput boginja, neke su bile gotovo iskorijenjene kao dječja paraliza i ospice, ali se bilježi ponovni porast.

Čovječanstvo se još bori protiv zaraznih bolesti koje postoje stoljećima. Prvi zapisi o malariji nastali su već oko 2700. pr. Kr. u Kini. Kako bi istražili početke takvih bolesti arheolozi, povjesničari, antropolozi, genetičari i mnogi drugi stručnjaci udružili su snage. Većina znanstvenika se slaže da početci mnogih modernih bolesti sežu u neolitik (mlađe kameno doba). Naime, prije oko 12 000 godina počeo je proces urbanizacije i, što je još važnije, pripitomljavanje divljih životinja te njihov uzgoj. Tako su uzročnici bolesti kod životinja prešli na čovjeka. Pretpostavlja se da su na taj način nastali difterija, gripa tipa A, ospice, zaušnjaci, hripavac, rotavirus, velike boginje i tuberkuloza. Za hepatitis B se smatra da su ga prenijeli majmuni, a kugu i tifus prenose glodavci.

Ljudi su pokušavali izliječiti bolesti na različite načine, od molitve do više ili manje uspješnih lijekova. Kinezi su, primjerice, liječili malariju biljnim pripravcima. U 9. stoljeću perzijski liječnik Rhazed napisao je knjigu o ospicama i velikim boginjama. U Indiji je postojala božica Sopona za koju se vjerovalo da uzrokuje boginje, a u Egiptu su postojale bolnice za liječenje tuberkuloze već oko 1500. pr. Kr.

Ljudska povijest, nažalost, ne bilježi samo recepte i molitve protiv bolesti, nego i primjenu znanja o bolestima u biološkom ratovanju. Poznato je da su vojnici zagađivali neprijateljske bunare i bacali mrtva tijela zaraženih osoba preko zidina tijekom opsade. Možda najpoznatija priča iz povijesti biološkog ratovanja je ona o Britancima i Indijancima, prema kojoj su 1763. Britanci namjerno zarazili Indijance boginjama, ali to nije dokazano.

Piše: Marsela Alić

Komentari