Hetiti su imali ustav

Neobična odlika hetitske civilizacije u Maloj Aziji jest da su posjedovali najstariji dokument koji bi se mogao nazvati ustavom.

Vladar Telipinu u 16. stoljeće pr. Kr. izdao je dokument s dva važna načela. Prvo, propisana su načela nasljeđivanja kraljevske titule. Prijestolje su naslijedili vladarevi sinovi prema godinama starosti, a ako nije imao sinova, naslijedio bi ga suprug najstarije kćeri. Drugo, zacrtana je trodioba vlasti između kralja, tulije (vijeća starješina) i pankusa (vojnog vijeća). Telipinuov ustav ujedno je vrlo važan povijesni izvor jer se na njegovu početku nalazi pregled najstarije hetitske povijesti te popis svih hetitskih kraljeva, počevši od polumitskog Labarne.

Telipinu se, za razliku od svojih ratobornih predaka, ponajviše hvalio činovima poput suzdržavanja od osvete nad neprijateljima, zabrane da uz prijestupnike budu kažnjene njihove obitelji te zalaganja da u njegovoj državi vlada načelo pravde. Neki znanstvenici smatraju da je u njegovo doba nastao zakonik koji se u usporedbi sa suvremenim dokumentima te vrste ističe svojom blagošću. Kako su u hetitskoj državi sukobi oko prijestolja bili česti, Telipinu je vjerojatno nastojao izbjeći davanje povoda za krvne osvete te je iz tog razloga bio nesklon izricanju smrtne kazne.

Telipinuova supruga i sin umrli su prije njega, tako da je vjerojatno umro bez nasljednika i time je nastupilo mračno razdoblje hetitske povijesti o kojem imamo vrlo malo podataka (o. 1500. – o. 1400. pr. Kr.). Dinastijske borbe nastavile su se unatoč Telipinuovim nastojanjima, a pogranična područja pala su pod stranu vlast (države Mitani i Arzawa).

Piše: Boris Blažina

Više o Hetitima

Hattuša – prijestolnica drevne hetitske države

Bogovi i mitovi Hetita

Hetiti – zaboravljeno carstvo na pograničju Azije i Europe

Ratnički kralj Muršili i uspostava hetitskog carstva

Komentari