Dravidi – crnoputi, miroljubivi trgovci

Na tibetanskoj zaravni izvire rijeka Ind. Na putu dugom preko 3000 km teče kroz Kašmir u Indiji i Pakistan te se ulijeva u Arapsko more. Upravo tim vodenim putom crnoputi prastanovnici indijskog potkontinenta putovali su do Mezopotamije.

Trgovci s indijskog potkontinenta donijeli su u Mezopotamiju, između ostalog, sezamovo ulje, pečate, utege za određivanje mase i luksuzne predmete izrađene od poludragog kamena plave boje. Mezopotamci su ih vrlo vjerojatno nazivali Meluhha, a danas ih nazivamo Dravidima. Njihova civilizacija nema poseban naziv, nego se spominje kao Civilizacija doline Inda.

Dravidi su se doselili na obale rijeke Inda u današnjem Pakistanu već u 4. tisućljeću pr. Kr. Tu su razvili jednu od najstarijih i najrazvijenijih civilizacija koja je cvala između 2700. i 1800. pr. Kr. Za usporedbu, Keops gradi veliku piramidu kod Gize 2590. pr. Kr. Dok je egipatska civilizacija u zapadnom svijetu poznata oduvijek, dravidska se kultura počela otkopavati tek 20-ih godina prošloga stoljeća.

Napokon su otkrivena središta civilizacije, smještene u plodnoj dolini Inda. To su bili Harappa, Mohenjo Daro i Lothal. Dravidi su planski gradili svoja naselja u obliku mreže. Glavne ulice sjekle su se pod pravim kutom. Kuće su građene oko središnjeg dvorišta. U gradu su vladali visoki higijenski uvjeti. Svoj otpad Dravidi su bacali u kanalizacijske odvode blizu kuća. U nekim kućama pronađeni su bazeni. Postojale su septičke jame i javni bunari. Bogatiji su se kupali u svom domu, a siromašni u javnim kupalištima.

Svoje domove Dravidi su gradili od opeka, kao i Sumerani ili Babilonci, ali su je pekli na vatri za razliku od naroda Mezopotamije koji su je sušili na suncu. U gradu su postajala skladišta, žitnice i trgovine. Očito su bili vrlo organizirani i napredni. Imali su i standardizirane mjere, pogotovo za masu, što je bilo važno za trgovanje. Usto su bili vrhunski obrtnici.

Od svih najstarijih civilizacija u Aziji, čini se da je Civilizacija doline Inda bila najrazvijenija, a o njoj najmanje znamo. Njihovo je pismo možda i starije od sumerskog, ali nije dešifrirano. Stoga je ova fascinantna civilizacija još obavijena velom tajne. Arheološki nalazi potvrđuju da nisu bili ratoboran narod, barem u odnosu na ostale. Nisu pronađeni hramovi niti građevine koje bi upućivale na kult ličnosti. Što se tiče religije, pretpostavlja se da je postojao neki prvotni oblik hinduizma.

Nestanak civilizacije u dolini Inda uzrokovale su prvenstveno klimatske promjene. Oko 1900. pr. Kr. nastupilo je sušnije razdoblje zbog sve rjeđih monsunskih kiša. Stanovnici gradova polako sele na jug i istok. Oko 1500 pr. Kr. na područje dravidske kulture u valovima dolaze Arijevci, narod indoeuropskog porijekla, i donose sanskrt. Na tom jeziku ariya znači plemenit. Arijevska plemena zauzimaju područje nekadašnje visoko razvijene dravidske kulture i miješaju se sa starosjediocima, koji postaju najniža kasta.

Danas Dravidi čine skupinu srodnih naroda u Indiji, Pakistanu, Šri Lanki i Maleziji. Zbog miješanja s pripadnicima arijevskih plemena, Dravidi su vrlo različita izgleda, a zabilježeno je 70 jezika koji su se razvili iz drevnog dravidskog. Smatra se da na jugu Azije živi oko 200 milijuna Dravida. Nažalost, znanstvena istraživanja su teško provediva zbog političke situacije u Pakistanu i na sjeveru Indije. Ironično je da na području civilizacije koja je prije 4000 godina bila miroljubivija od ostalih, dan-danas traju sukobi oko podjele teritorija.

Piše: Marsela Alić

Komentari