Argonauti su plovili Savom?

Mnoge su velike rijeke u ljudskoj povijesti služile kao granice i odvajale narode. Prve velike civilizacije nastajale su na rijekama koje su spajale ljude, ondje gdje se prometovalo i trgovalo.

Promet rijekama najstariji je oblik vodnog prometa. Da se od davnih vremena plovilo i rijekom Savom, svjedoče ostatci čamca starog oko 4000 godina pronađenog u Bosanskoj Posavini. Prve zapise o narodima koji su živjeli na njoj, i od nje, nalazimo u antičkim izvorima. Danas Sava povezuje četiri države, ali u antičko doba povezivala je brojne narode, omogućujući im trgovinu od Baltičkog do Crnog mora.

Argonauti su plovili Savom?

Apolonije Rođanin bio je grčki pjesnik, filolog i predstojnik Aleksandrijske knjižnice u 3. stoljeću pr. Kr. Njegovo jedino sačuvano djelo jePjesma o Argonautima. U ovom epu opisuje avanture Argonauta i njihovog vođe Jazona. U potrazi za zlatnim runom stigli su brodom Argom u daleku Kolhidu. Nakon brojnih opasnosti i avantura Kolšanka Medeja im pomaže ukrasti zlatno runo koje čuva vječno budni zmaj. Argonauti moraju pobjeći i mijenjaju planiranu rutu povratka  odlučili su ploviti Dunavom, zatim uploviti u Savu, pa u njenu pritoku Kupu i stići na Jadransko more. Međutim, Kolšani predvođeni Medejinim bratom dočekali su Argonaute u Kvarnerskom zaljevu i zahtijevali od Jazona da preda Medeju i zlatno runo. Medeja je nagovorila brata na sastanak, gdje ga Jazon ubija. Nakon toga se Zeus toliko naljutio da je poslao oluju kod Otrantskih vrata, koja je ih otpuhala u nove pustolovine.  

Maslinovo ulje iz daleke Grčke

Iako su još od prapovijesti postojali trgovački kopneni putovi, bilo je mnogo opasnije, napornije i teže prenositi veće terete takvim putovima nego spustiti se niz rijeku. Lađarstvo ima mnogo bogatiju povijest u Hrvatskoj nego se to obično misli.

Nikada nećemo saznati kad je prva lađa zaplovila Savom, ali arheologija i proučavanje tekstova grčkih autora daje nam informacije o vremenima kad se promet Savom intenzivirao. Bilo je to već u 7. st. pr. Kr. kad su antički Grci utemeljili koloniju na utoku Dunava u Crno More. Grci su na svojim lađama dovozili namirnice (maslinovo ulje, vino) i proizvode koji su bili vrlo kvalitetni (posuđe, ratnička oprema, nakit). Na trgovačkim rutama kroz današnju Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu kupovali su žito, stoku, kožu, rude i robove. Vrhunac grčke trgovine čitavim prostorom između Panonije i Jadrana, omogućila je rijeka Sava i njezina vodna mreža. Vrhunac trgovine bio je u 5. i 4. stoljeću pr. Kr., a s trgovinom došli su kulturni utjecaji.

Panonci i Kelti

U dolini rijeke Save naselja su podizali i prvi narodi čija imena saznajemo od grčkih i rimskih putopisaca. Nastali su miješanjem autohtonog stanovništva i naroda doseljenih sa sjeveroistoka. Na obale Save u 4. stoljeću pr. Kr. počeli su prodirati Kelti i miješati se s panonskim stanovništvom. Tako su nastali narodi poput Skordiska i Segešćana.

Rimski pisac iz 1. stoljeća Plinije Stariji napisao je Zemljopis starog svijeta. U njemu stoji: “Sava (teče) među Kolapijanima i Breucima, koji su glavni među ovim narodima; osim njih (ovdje su) Arvijati, Azali, Amantini, Belgiti, Katari, Kornakati, Eravisci, Herkunijati, Latovici, Oserijati, Varcijani, brdo Klaudius, pred kojim su Skordisci, a u zaleđu Taurisci…”

Prva regulacija i čišćenje Save

Sava, Ljubljanica i Kamniška Bistrica
Sava, Ljubljanica i Kamniška Bistrica

U prvom stoljeću prije Krista rimski osvajači stigli su do Panonske nizine. Zaključili su isto što i njihovi grčki prethodnici – Sava je savršena prometnica za trgovinu. Nakon što su istražili mrežu savskog sustava Plinije Stariji je utvrdio: “Nikakva, međutim, rijeka ne utječe iz Dunava u Jadransko more.” Potom su korigirali dio gornjeg toka Save tako što su ga povezali s kamenolomom kod današnjeg naselja Podpeč u Sloveniji. Nizvodno je bilo relativno lako ploviti, ali uzvodno vrlo teško. Stoga su lađe i splavi vukle tegleće životinje, ali i ljudi. 

Jedan od najznačajnijih zemljopisaca antičkog svijeta bio je Strabon. Živio je na prijelazu stare ere u novu. U djelu Geografija, koje sadrži 17 knjiga, opisao je i rimsku provinciju Panoniju. Zapisao je da trgovci iz Akvileje (na talijanskom dijelu sjevernog Jadrana) voze robu na kolima do Vrhnike (lat. Adnonum) na rijeci Ljubljanici (Slovenija). Adnonum je bio važna luka za pretovar i početna točka savskog plovnog puta. Brodovi su prevozili robu od brojnih luka na Savi do utoka u Dunav i dalje prema Crnom moru. Dakle, Sava je bila plovna čitavim tokom od gotovo 950 kilometara. U Sisku je 1985. pronađen rimski brod, a u današnjem Drnovu (lat. Neviodunum), kod Krškog, brod sa siscijskim opekama.

Na čitavom toku rijeke Save postojale su luke i važna trgovačka središta: Ljubljana (lat. Aemona), Ščitarjevo (lat. Andautonia), Sisak (lat. Siscia), Gradiška (lat. Servitium), Slavonski Brod (lat. Marsunnia), Srijemska Mitrovica (lat. Syrmium) i Beograd (lat. Singidunum). Savski plovidbeni put bio je važan čimbenik u obrani Rimskog Carstva. Kad je Oktavijan u 1. stoljeću pr Kr. bezuspješno pokušavao osvojiti Segestiku, osnovao je panonsku riječnu mornaricu, koja je na kraju odigrala važnu ulogu u padu toga grada. Mornarica je kasnije služila za opskrbu vojnih baza sve do Beograda, prijevoz vojnika do bojišta i patrolu na granici Carstva. Car Vespazijan je reformirao panonsku mornaricu 60-ih godina 1. stoljeća i dao joj počasni naziv Classis Flavia Pannonica.

Riječna božanstva

Spomenik bogu Savu
Spomenik bogu Savu

Koliko je Sava bila važna u životu antičkih stanovnika na njenim obalama, svjedoče nam spomenici posvećeni bogu Savu (lat. Savus). U rukavcu rijeke Save kod Zagreba, na području rimske luke Andautonije 1870. pronađen je žrtvenik posvećen ovom riječnom božanstvu – dobrom duhu i zaštitniku savske plovidbe. Oko njega se razvio kult, a rijeka je bila personificirano božanstvo. Žrtvenik je izrađen od lokalnog pješčenjaka i vjerojatno je nastao u 2. stoljeću. Ovaj se vrijedan rimski spomenik čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Visok je 56 cm, širok 36 cm i debeo 21 cm te je pravokutnog oblika .Na njemu je uklesano:

SAVO AVG(usto)   SAC(rum)
M(arcus). Iuen(t)iu(s)
Prim(ig)eniu(s)
(e)t . soci()i. v(otum) . s(olverunt) . l(ibentes) . m(erito)

U prijevodu: Posvećeno uzvišenom Savu. Zavjet su rado i po zasluzi izvršili Marko Juencije Primigenij i sudruzi.

Stručnjaci smatraju da ga je dao izraditi neki trgovac jer je posvećen prijevozu robe. Iako je ovaj spomenik na latinskom jeziku, štovanje riječnih božanstava mnogo je starije. Rimljani su imali običaj preuzimati lokalna božanstva na osvojenim područjima, pa su preuzeli i štovanje božanstva rijeke Save. 

Piše: Marsela Alić

Komentari