Ime Anasazi potječe iz jezika Navajo Indijanaca, a značidrevni ljudi ilidrevni neprijatelji. Obilježava pripadnike pretkolumbovske civilizacije koja se oko 550. razvila na prostoru nacionalnog parka Mesa Verde na jugozapadnom dijelu američke savezne države Colorado. Riječ je o skupini plemena koja se odlikovala vrlo velikom raznolikošću stambenih zgrada od zemunica do nastamba na stijenama ipueblosa (kompleksa od ćerpiča, tj. nepečene opeke sušene na suncu, svaki s više od 200 prostorija). Izgradili su veliku cestovnu mrežu za prijevoz dobara i trgovinu te primjenjivali napredne metode preusmjeravanja vodenih tokova kako bi stvorili društvo temeljeno na intenzivnoj poljoprivredi. Zgrade su gradili s velikom vještinom i prema precizno izrađenim planovima. Poznato je i da su vrlo dobro poznavali astronomiju. S obzirom na teške prirodne uvjete u toj regiji, dostignuća Anasaza zbilja su nevjerojatna.
Anasazi danas privlače velik interes znanstvenika, od arheologa preko antropologa do povjesničara, jer su mnogi aspekti njihova načina života još uvijek nerazjašnjeni. Primjerice, neke od njihovih nastambi smještene su na toliko nepristupačnim mjestima da se do njih moglo doći samo pomoću užeta, ali tragovi istog nisu pronađeni nigdje na prostoru gdje su obitavali pripadnici te etničke skupine.
Ono što je najneobičnije oko Anasaza jest njihov iznenadan nestanak oko 1300. godine. Vjeruje se da su se odselili iz svojih višestoljetnih domova zbog klimatskih promjena, prvenstveno suše, zbog kojih više nisu mogli uzdržavati rastući broj stanovnika. Međutim, novija istraživanja otkrila su tragove društvenih nemira, ratovanja i kanibalizma. Koji god bio uzrok seobe, nakon nje su se izmiješali s okolnim narodima te se njihov identitet postupno izgubio. Na njihovom nekadašnjem teritoriju danas obitavaju narodi Hopi i Zuni.
Piše: Boris Blažina
