Zrinski u umjetnosti

Nevjerojatna obrana Sigeta, koji je toliko dugo uspijevao odolijevati mnogostruko nadmoćnijem neprijatelju, i samurajska smrt Nikole IV. Zrinskog izazvali su oduševljenje diljem Europe. Slavni francuski kardinal Richelieu, ujedno ministar Luja XIII., za Zrinskoga je napisao: “Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu.” Ova je bitka bila inspiracija mnogim umjetnicima diljem Europe. Treba spomenuti slikare poput Matthisa Zündta, Baltsara Jenichena, Nicole Ellija i Lukasa Schitzera. Pisale su se opere i drame najčešće na njemačkom jeziku. Autori dramskih uprizorenja bili su Friedrich Werthes, Johann Pyrker, Theodor Körner, Antonio Smareglia… Osmanlije su dali umjetnički prikaz pohoda na Siget u obliku minijatura. Što se tiče hrvatske književnosti, mnogi su pisci opjevali Sigetsku bitku i junaštvo Nikole IV. Zrinskog. Kao jedan od rijetkih svjedoka Bitke, komornik Ferenc Črnko napisao je odmah poslije bitke Osvojenje i podsjedanje Sigeta. Vrlo brzo nakon objavljivanja prevedeno je na latinski, njemački i talijanski. Potom su tu temu obradili Brne Karnarutić (Vezetye Sigetta grada…), Jere Menčetić (Trublja slovinska…), Pavao Ritter Vitezović (Oddilenye szigetsko). Nikola VII. Zrinski (praunuk Nikole IV.) napisao 1648. Propast Sigeta – prvi ep na mađarskom jeziku, a njegova brat Petar preveo ga je na hrvatski.
Međutim, važnije je to što su gubitci na osmanskoj strani bili toliki da vojska više nije bila u stanju napasti Beč. Iako su sigetski branitelji formalno doživjeli poraz, postali su moralni pobjednici i nanijeli nevjerojatne gubitke neprijateljskoj vojsci.

Piše: Marsela Alić

Šubići / Bribirski / Zrinski / Sigetski

Sulejman Veličanstveni

Mehmed-paša Sokolović

Hrvatska 16. stoljeća – Europa u malom

Nikola IV. Zrinski osobno

Siget – otok u baranjskoj močvari

Osmanlije pred vratima Sigeta

Bog je visoko, a kralj daleko“

Komentari