Impresso kultura odnosno kultura neolitika na istočnoj obali Jadrana trajala je otprilike u razdoblju između 6 000 i 4 500 godina pr. Krista. Dio znanstvenika smatra da je neolitik na istočnoj obali Jadrana proizašao iz domaćih mezolitičkih tradicija dok ga drugi povezuju s jakim utjecajima istočnog svijeta. Sama latinska riječ impresso označava utiskivanje i slična je engleskoj riječi print.
Ukrašavanje posuda i horror vacui
Ova je kultura dobila ime po načinu ukrašavanja posuda, a riječ je o najprimitivnijoj tehnici dekoracije koja rezultira posudama jednostavnih oblika i ukrasa. Ukrašavanje se radilo utiskivanjem najčešće noktima ili uz pomoć školjkica, grančica i drugog priručnog materijala. U početku dekoriranja se ukrašavala cijela posuda što je pojava koja se označava terminom horror vacui. Ovaj se termin u psihologiji objašnjava strahom od praznine i ništavila dok se u povijesti umjetnosti koristi za označavanje potpuno ukrašenih površina.
Naselja se smještaju uz obalu
Novost na istočnoj obali Jadrana u odnosu na mezolitik je proizvodnja keramika dok se tek u kasnijoj etapi impresso kulture razvija poljodjelstvo. U najstarijoj fazi ove kulture ovdje se živi kao u paleolitiku u špiljama i raznim jednostavnim skloništima. Naselja ove kulture se tijekom vremena smještaju uz obalu. Na istočnoj obali Jadrana u razvijenoj i kasnoj fazi ove kulture rade se različite nastambe počev od njihova oblika, upotrijebljenog materijala i drugog. Pretpostavlja se da su četvrtastim oblicima prethodile organske kružne forme, ali je ta tvrdnja diskutabilna i na nekim lokalitetima je vidljivo da se odmah javljaju četvrtasti stambeni objekti, a na nekim kružni. Uokolo naselja impresso kulture se kopaju jarci koji imaju obrambenu, ali i pragmatičnu funkciju poput bacanja otpada.
Zašto baš fetusni položaj pokojnika?
Glede ukopa prisutna je inhumacija, a uz tijela se rijetko ostavljaju grobni prilozi. U spomenutim jarcima uokolo naselja impresso kulture nalazimo i tijela za koja se vjeruje da predstavljaju ljudske žrtve prinesene tijekom osnutka naselja. Žrtve su trebale pretpostavlja se donijeti prosperitet ljudima u naselju. Zgrčeni položaj ukopa pripadnika ove kulture ne znači da su ljudi poznavali položaj fetusa već samo da je on simbolizirao vječni san jer ljudi najčešće spavaju u ovom položaju. Od značajnijih nalazišta te kulture tu su primjerice Vižula kod Medulina, Smilčić, Markova špilja i brojna druga.
Ova se kultura tijekom vremena proširila u unutrašnjost sve do središnje Bosne. U cjelini su ova naselja na istočnoj obali Jadrana slabo istražena, i možemo se nadati da će se u skoroj budućnosti intenzitet arheoloških istraživanja povećati odnosno da će se više sredstava ulagati u ovaj zapostavljeni sektor znanosti.
Piše: Sonja Kirchhoffer
